44. sjednica Općinskog vijeća Općine Stubičke Toplice

Općinsko vijeće Općine Stubičke Toplice na svojoj 44. sjednici održanoj dana 28. ožujka 2013. godine donijelo je 
 
                                                                      D N E V N I    R E D

1. Usvajanje zapisnika sa četrdesettreće sjednice Općinskog vijeća Općine Stubičke Toplice.
2. Informacija o stanju sigurnosti na području Općine Stubičke Toplice za mjesec siječanj i veljaču 2013. godine.
3. Donošenje Izmjena i dopuna Statuta Općine Stubičke Toplice.
4. Donošenje Izmjena i dopuna Poslovnika Općinskog vijeća Općine Stubičke Toplice.
5. Donošenje Detaljnog plana uređenja groblje Strmec Stubički.
6. Donošenje Pravilnika o zaštiti i čuvanju arhivskog i registraturnog gradiva sa Posebnim popisom arhivskog i registraturnog gradiva Općine Stubičke Toplice sa rokovima čuvanja.
7. Usvajanje Izvješća o obavljenoj reviziji učinkovitosti naplate prihoda za 2010. i 2011. godinu.
8. Odluka o otkupu nekretnina groblje Strmec Stubički.
9. Donošenje Odluke o zamjeni nekretnina (k.o. Strmec Stubički).
10. Donošenje Odluke o kupoprodaji i zamjeni nekretnina (k.o. Oroslavje).
11. Donošenje Odluke o zahtjevu građana za dopunu Odlukeo držanju pasa i načinu postupanja s neupisanim psima, te napuštenim i izgubljenim životinjama (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 11/07 i 14/08).
12. Donošenje Odluke o korisnicima prava na pomoć za podmirenje troškova stanovanja.
13. Donošenje Odluke o davanju suglasnosti na Statut Osnovne škole Stubičke Toplice.
14. Financijsko izvješće Osnovne škole Stubičke Toplice za 2012. godinu.
15. Izvješće o ostvarenim i utrošenim prihodima poslovanja Dječjeg vrtića “Zvirek” za razdoblje 30. rujna do 31. prosinca 2012.
16. Godišnji obračun Proračuna Dječjeg vrtića „Zvirek“ za 2012. godinu.
17. Informacija o realizaciji Programa rada za 2012. godinu Turističke zajednice Općine Stubičke Toplice.
18. Pitanja i prijedlozi.

Prema utvrđenom dnevnom redu donijete su odluke:

Ad.1.
Usvajanje zapisnika sa četrdesettreće sjednice Općinskog vijeća Općine Stubičke Toplice.

Zapisnik sa četrdesettreće sjednice Općinskog vijeća Općine Stubičke Toplice jednoglasno je usvojen.

Ad.2.
Informacija o stanju sigurnosti na području Općine Stubičke Toplice za mjesec siječanj i veljaču 2013. godine.

Informacije o stanju sigurnosti na području Općine Stubičke Toplice za mjesec siječanj i veljaču 2013. godinejednoglasno su usvojene.

Ad.3.
Donošenje Izmjena i dopuna Statuta Općine Stubičke Toplice.

Jednoglasno se donosi

STATUTARNA ODLUKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
STATUTA OPĆINE STUBIČKE TOPLICE

Članak 1.

U članku 14. Statuta Općine stubičke Toplice (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 16/09) stavak 3. mijenjase i glasi:

„Raspisivanje referenduma može predložiti najmanje jedna trećina članova Općinskog vijeća, općinski načelnik, 20% ukupnog broja birača u jedinici za koju se traži raspisivanje referenduma i većina vijeća mjesnih odbora na području Općine Stubičke Toplice.“

Članak 2.

 Članak 15. mijenja se i glasi:

„Općinsko vijeće dužno je izjasniti se o podnesenom prijedlogu ako je raspisivanje referenduma predložila najmanje jedna trećinačlanova Općinskog vijeća ili općinski načelnik ili većina mjesnih odbora na području Općine Stubičke Toplice. Ako prijedlog za održavanje referenduma prihvati, Općinsko vijeće dužno je donijeti odluku o raspisivanju referenduma u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga. Odluka o raspisivanju referenduma donosi se većinom glasova svih članova Općinskog vijeća.

Ako je raspisivanje referenduma predložilo 20% od ukupnog broja birača u jedinici, Općinsko vijeće će dostaviti zaprimljeni prijedlog središnjem tijelu državne uprave nadležnom za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu u roku od 8 dana od zaprimanja prijedloga. Ako središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu utvrdi da je prijedlog ispravan, Općinsko vijeće raspisat će referendum u roku od 30 dana od zaprimanja odluke.“

Općinsko vijeće može raspisati savjetodavni referendum o pitanjima iz svog djelokruga.“

Članak 3.

U članku 17., iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

„Na savjetodavnom referendumu i zborovima građana pravo sudjelovanja imaju birači koji imaju prebivalište na području na kojem se provodi pojedini oblik neposrednog sudjelovanja u upravljanju lokalnim poslovima.“

Stavci 2. i 3. postaju stavci 3. i 4.

Članak 4.

Članak 18. mijenja se i glasi:

„Odluka donesena na referendumu obvezatna je za Općinsko vijeće, osim odluke donesene na savjetodavnom referendumu koja nije obvezatna.

Općinsko vijeće nema pravo donijeti pravni akt ili odluku koja je sadržajno suprotna odluci donesenoj na referendumu prije proteka roka od godine dana od dana održavanja referenduma.

O istom pitanju ili pitanjima ne može se raspisati ponovno referendum prije proteka roka od šest mjeseci od dana održanog referenduma.“

Članak 5.

U članku 19. stavak 1. mijenja se i glasi:

„Općinsko vijeće može tražiti mišljenje od mjesnih zborova građana o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz samoupravnog djelokruga Općine, kao i o drugim pitanjima određenim zakonom ili ovim Statutom.

Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

„Mišljenje dobiveno od mjesnih zborova građana ne obvezuje Općinsko vijeće.“

Dosadašnji stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 3., 4. i 5.

Članak 6.

U članku 25. t. 5. mijenja se i glasi:

„5. odlučuje o stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina te raspolaganju ostalom imovinom koje je veće vrijednosti od one o kojoj sukladno odredbi čl. 46. st. 3. ovog Statuta odlučuje načelnik samostalno.

Točka. 13. mijenja se i glasi:

„13. osniva radna tijela, bira i razrješuje članove tih tijela te bira, imenuje i razrješuje i druge osobe određene zakonom, drugim propisom ili ovim Statutom,“

Članak 7.

Članak 27. mijenja se i glasi:

„Mandat člana Općinskog vijeća izabranog na redovnim izborima počinje danom konstituiranja Općinskog vijeća i traje do stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju izbora, odnosno do stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju Općinskog vijeća.

Mandat člana Općinskog vijeća izabranog na prijevremenim izborima počinje danom konstituiranja Općinskog vijeća i traje do isteka tekućeg mandata predstavničkih tijela izabranih na redovnim izborima.“

Članak 8.

Članak 28. mijenja se i glasi:

„Članovi Općinskog vijeća nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi.

Član Općinskog vijeća Općine Stubičke Toplice ne može biti kazneno gonjen niti odgovoran na bilo koji drugi način, zbog glasovanja, izjava ili iznesenih mišljenja i stavova na sjednicama Općinskog vijeća.

Članu Općinskog vijeća koji za vrijeme trajanja mandata prihvati obnašanje dužnosti koja se prema odredbama posebnog zakona smatra nespojivom, za vrijeme obnašanja nespojive dužnosti mandat miruje, a za to vrijeme zamjenjuje ga zamjenik u skladu s odredbama posebnog zakona.

Nastavljanje obnašanja dužnosti člana Općinskog vijeća na temelju mandata može se tražiti jedanput u tijeku trajanja mandata.

Po prestanku obnašanja nespojive dužnosti, vijećnik nastavlja s obnašanjem dužnosti na temelju prestanka mirovanja mandata, ako podnese pisani zahtjev predsjedniku Općinskog vijeća i to u roku od osam dana od prestanka obnašanja nespojive dužnosti. Mirovanje mandata prestat će osmog dana od dana podnošenja pisanog zahtjeva.

Ako vijećnik ne podnese pisani zahtjev za nastavljanje obnašanja dužnosti iz prethodnog stavka, smatrat će se da mu mandat miruje iz osobnih razloga.“

Članak 9.

 U članku 29. stavku 2. riječ „troškova“ briše se.

 Članak 10.

Članak 30. mijenja se i glasi:

„Vijećniku prestaje mandat u sljedećim slučajevima:

- ako podnese ostavku, danom dostave pisane ostavke sukladno pravilima o dostavi propisanim Zakonom o općem upravnom postupku,

- ako je pravomoćnom sudskom odlukom potpuno lišen poslovne sposobnosti, danom pravomoćnosti sudske odluke,

- ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci, danom pravomoćnosti sudske presude,

- ako mu prestane prebivalište na području Općine Stubičke Toplice, danom prestanka prebivališta,

- ako mu prestane hrvatsko državljanstvo, danom prestanka državljanstva sukladno odredbama zakona kojim se određuje hrvatsko državljanstvo,

- smrću.

Vijećniku kojem prestane hrvatsko državljanstvo, a koji je državljanin države članice Europske unije, mandat ne prestaje na temelju stavka 1. točke 5. ovoga članka.

Pisana ostavka vijećnika treba biti zaprimljena najkasnije tri dana prije zakazanog održavanja sjednice Općinskog vijeća, a ovjerena kod javnog bilježnika najranije osam dana prije podnošenja iste.“

Članak 11.

U članku 31. stavku 2. riječ „troškova“ briše se.

Članak 12.

U članku 32. točka 1. mijenja se i glasi:

1„predstavlja Općinsko vijeće,“.

 Članak 13.

U članku 33. stavak 3. mijenja se i glasi:

„Ukoliko predsjednik Općinskog vijeća ne sazove sjednicu u roku iz prethodnog stavka, na obrazloženi zahtjev najmanje jedne trećine članova Općinskog vijeća, sjednicu će sazvati načelnik Općine u roku od osam dana.“

Stavak 4. mijenja se i glasi:

Nakon proteka rokova iz stavka 3. ovog članka sjednicu može sazvati, na obrazloženi zahtjev najmanje jedne trećine članova Općinskog vijeća, čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Iza stavka 4. dodaju se stavci 5. i 6. koji glase:

„Sjednica Općinskog vijeća sazvana sukladno odredbama stavka 2., 3. i 4. ovog članka mora se održati u roku od 15 dana od dana sazivanja.

Sjednica sazvana protivno odredbama ovog članka smatra se nezakonitom, a doneseni akti ništavima.“

Članak 14.

U članku 34. stavak 2. briše se, a dosadašnji stavci 3. i 4. postaju stavci 2. i 3.

Članak 15.

U članku 37. stavku 4. iza riječi „elektroničkim putem“ stavlja se točka, a riječi „te se održavati putem videoveze (videokonferencije)“ brišu se.

Članak 16.

U članku 46. st. 2. t. 5. mijenja se i glasi:

„5. odlučuje o stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina Općine Stubičke Toplice i raspolaganju ostalom imovinom u skladu sa zakonom, ovim Statutom i posebnim propisima,“.

Iza točke 5. u st. 2. dodaje se točka 5a., koja glasi:

„5.a imenuje i razrješuje predstavnike Općine stubičke Toplice u tijelima javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba koje osniva Općinsko vijeće,“.

Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

„U slučaju iz stavka 2. točke 5. ovog članka, načelnik može odlučivati o visini pojedinačne vrijednosti do najviše 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina, odnosno raspolaganju ostalom imovinom. Ako je taj iznos veći od 1.000.000,00 kuna, načelnik može odlučivati najviše do 1.000.000,00 kuna, a ako je taj iznos manji od 70.000,00 kuna, tada može odlučivati najviše do 70.000,00 kuna. Stjecanje i otuđivanje nekretnina i pokretnina te raspolaganje ostalom imovinom mora biti planirano u Proračunu Općine Stubičke Toplice i provedeno u skladu sa zakonom.

Članak 17.

U članku 48. stavak 2. mijenja se i glasi:

„Načelnik, u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga, ima pravo obustaviti od primjene opći akt Općinskog vijeća. Ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis, načelnik će donijeti odluku o obustavi općeg akta u roku od osam dana od dana donošenja općeg akta.“

Stavak 3. mijenja se i glasi:

„Načelnik ima pravo zatražiti od Općinskog vijeća da u roku od osam dana od donošenja odluke o obustavi otkloni uočene nedostatke u općem aktu. Ako Općinsko vijeće ne otkloni uočene nedostatke u tom roku, načelnik je dužan bez odgode o tome obavijestiti predstojnika Ureda državne uprave u Krapinsko-zagorskoj županiji i dostaviti mu odluku o obustavi općeg akta.

Članak 18.

Iza članka 49. dodaje se članak 49.a, koji glasi:

„Članak 49.a

Izvršne poslove obavlja i zamjenik koji obnaša dužnost načelnika, koji je izabran na neposrednim izborima zajedno s načelnikom, a dužnost načelnika obnaša ako je mandat načelnika prestao nakon isteka dvije godine mandata u Općini Stubičke Toplice.

Zamjenik koji obnaša dužnost načelnika Općine ima sva prava i dužnosti načelnika Općine Stubičke Toplice.“

Članak 19.

U članku 50., iza stavka 2. dodaju se stavci 3., 4. i 5. koji glase:

„Ukoliko načelnik i zamjenik načelnika ne dostave pisanu obavijest o načinu obavljanja dužnosti, smatra se da će dužnost obavljati volonterski.

Danom stupanja na dužnost smatra se dan početka mandata, odnosno prvi radni dan koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora.

Načelnik i zamjenik načelnika mogu promijeniti način obavljanja dužnosti u tijeku mandata, dostavom pisane obavijesti o promjeni načina obavljanja dužnosti Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Stubičke Toplice, a novi način obavljanja dužnosti započinje prvog dana sljedećeg mjeseca nakon dostave te obavijesti.“

Dosadašnji stavci 3., 4. i 5. brišu se.

Članak 20.

Iza članka 50. dodaje se članak 50.a koji glasi:

„Članak 50.a

Načelnik i zamjenik načelnika koji dužnost obavljaju profesionalno, za vrijeme profesionalnog obavljanja dužnosti ostvaruju pravo na plaću kao i druga prava iz rada, a vrijeme obavljanja dužnosti uračunava im se u staž osiguranja.

Ukoliko načelnik i zamjenik načelnika dužnost obavljaju volonterski, imaju pravo na naknadu za rad.

Načelnik i zamjenik načelnika koji su dužnost obavljali profesionalno posljednjih šest mjeseci prije prestanka obavljanja dužnosti, po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti ostvaruju prava na naknadu plaće i staž osiguranja za vrijeme od šest mjeseci po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti i to u visini plaće koja im je isplaćivana za vrijeme posljednjih šest mjeseci prije prestanka profesionalnog obavljanja dužnosti.

Osobe koje su dužnost obavljale profesionalno manje od šest mjeseci prije prestanka obavljanja dužnosti, po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti ostvaruju prava na naknadu plaće i staž osiguranja za vrijeme od onoliko mjeseci po prestanku obavljanja dužnosti koliko su dužnost obavljali profesionalno, i to u visini prosječne plaće koja im je isplaćivana za vrijeme prije prestanka profesionalnog obavljanja dužnosti.

Osobe koje su dužnost obavljale volonterski nemaju pravo na naknadu po prestanku obavljanja dužnosti.

Naknada plaće isplaćuje se na teret proračuna Općine.

Prije isteka roka iz stavka 3. i 4. ovoga članka ostvarivanje prava prestaje na vlastiti zahtjev, zapošljavanjem, umirovljenjem ili izborom na drugu dužnost koju obavlja profesionalno.“

Članak 21.

Iza članka 50.a dodaje se članak 50.b koji glasi:

„Članak 50.b

Po prestanku profesionalnog obavljanja dužnosti načelnik i njegov zamjenik koji je prije obnašanja dužnosti bio zaposlen na neodređeno vrijeme, ima pravo rasporeda odnosno povratka na rad odgovarajućom primjenom odredaba zakona kojim se uređuju obveze i prava državnih dužnosnika.“

Članak 22.

Iza članka 50.b dodaje se članak 50.c koji glasi:

„Članak 50.c

Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Stubičke Toplice ovlašten je za donošenje deklaratornih odluka o početku, načinu te prestanku obnašanja dužnosti načelnika i njegovog zamjenika, kao i pojedinačnih rješenja o visini plaće utvrđene sukladno odredbama posebnog zakona.“

Članak 23.

Članak 51. mijenja se i glasi:

„Mandat načelnika i njegovog zamjenika izabranih na redovnim ili prijevremenimizborima traje do prvog radnog dana koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora novoga načelnika.

Iznimno, mandat načelnika i njegovog zamjenika koje je Vlada Republike Hrvatske razriješila istovremeno kada je raspustila Općinsko vijeće, traje do stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju Općinskog vijeća i razrješenju načelnika.

Načelniku i njegovom zamjeniku prestaje mandat po sili zakona u sljedećim slučajevima:

1. ako podnese ostavku, danom dostave pisane ostavke sukladno pravilima o dostavi propisanim Zakonom o općem upravnom postupku,

2. ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta poslovan sposobnost, danom pravomoćnosti sudske odluke o oduzimanju poslovne sposobnosti,

3. ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od jednog mjeseca, danom pravomoćnosti sudske presude,

4. ako mu prestane prebivalište na području Općine Stubičke Toplice, danom prestanka prebivališta,

5. ako mu prestane hrvatsko državljanstvo, danom prestanka državljanstva sukladno odredbama zakona kojim se uređuje hrvatsko državljanstvo,

6. smrću.

Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Stubičke Toplice će u roku od osam dana obavijestiti Vladu Republike Hrvatske o prestanku mandata načelnika radi raspisivanja prijevremenih izbora za novoga načelnika, ako načelniku prestane mandat prije isteka dvije godine mandata.

Članak 24.

Članak 52. mijenja se i glasi:

„Načelnik i njegov zamjenik mogu se opozvati putem referenduma.

Raspisivanje referenduma za opoziv može predložiti 20% ukupnog broja birača u Općini Stubičke Toplice. Referendum raspisuje Općinsko vijeće Općine Stubičke Toplice.

Referendum za opoziv ne može se raspisati samo za zamjenika načelnika.

Referendum za opoziv načelnika i njegovog zamjenika ne smije se raspisati prije proteka roka od 12 mjeseci od održanih izbora ni ranije održanog referenduma za opoziv, kao ni u godini u kojoj se održavaju redovni izbori za načelnika.

Odluka o opozivu načelnika i njegovog zamjenika koji je izabran zajedno s njime donesena je, ako se na referendumu za opoziv izjasnila većina birača koji su glasovali, uz uvjet da ta većina iznosi najmanje jednu trećinu ukupnog broja birača upisanih u popis birača u Općini Stubičke Toplice.“

Članak 25.

Članak 53. mijenja se i glasi:

„Ako je prestanak mandata načelnika nastupio prije isteka dvije godine mandata, dužnost načelnika obnašat će njegov zamjenik koji je izabran zajedno s njim, a ako je mandat prestao i zamjeniku, do provedbe prijevremenih izbora dužnost načelnika obnaša povjerenik Vlade Republike Hrvatske.

Ako je prestanak mandata načelnika nastupio nakon isteka dvije godine mandata, dužnost načelnika do kraja mandata obnašat će njegov zamjenik koji je izabran zajedno s njim.“

Članak 26.

Članak 54. mijenja se i glasi:

„O svim promjenama tijekom mandata načelnika i njegovog zamjenika, pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Stubičke Toplice dužan je bez odgode obavijestiti središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.“

Članak 27.

U članku 73. stavak 3. mijenja se i glasi:

„Članovi vijeća mjesnog odbora biraju se na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, razmjernim izbornim sustavom. Postupak izbora članova vijeća mjesnog odbora uređuje Općinsko vijeće općim aktom, odgovarajućom primjenom odredaba zakona kojim se uređuje izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave.

Članak 28.

U članku 74. stavak 2. mijenja se i glasi:

„Za člana vijeća mjesnog odbora može biti biran građanin koji ima biračko pravo i prebivalište na području mjesnog odbora čije se vijeće bira.“

Članak 29.

U članku 75. stavak 1. mijenja se i glasi:

„Vijeće mjesnog odbora iz svog sastava većinom glasova svih članova bira predsjednika vijeća na vrijeme od četiri godine.“

Članak 30.

U članku 84. stavak 1. mijenja se i glasi:

„Temeljni financijski akt Općine je proračun.“

Članak 31.

U članku 85. stavak 5. mijenja se i glasi:

„Odluku o privremenom financiranju donosi Općinsko vijeće u skladu sa zakonom i svojim poslovnikom.“

Stavak 6. mijenja se i glasi:

„Ukoliko se prije početka naredne godine ne donese ni odluka o privremenom financiranju, financiranje se obavlja izvršavanjem redovnih i nužnih izdataka u skladu sa posebnim zakonom.“

Članak 32.

U članku 98. stavku 1.ispred točke dodaju se riječi „(upravne stvari)“.

U stavku 2. iza riječi „donose“, dodaje se riječ „prvostupanjska“.

Članak 33.

Članak 99. mijenja se i glasi:

„Nadzor zakonitosti pojedinačnih neupravnih akata koje u samoupravnom djelokrugu donose Općinsko vijeće i načelnik, obavljaju središnja tijela državne uprave, svako u svojem djelokrugu, sukladno posebnom zakonu.

Članak 34.

Iza članka 100. dodaje se članak 100.a, koji glasi:

„Članak 100.a

Nadzor zakonitosti rada Općinskog vijeća obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.“

Članak 35.

U članku 101. stavku 2. riječ Načelnik zamjenjuje se riječju „Predsjednik Općinskog vijeća“.

Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

„Predsjednik Općinskog vijeća dužan je akte iz stavka 2. ovog članka bez odgode dostaviti Načelniku.“

 Članak 36.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije, osim odredaba:

-članka 6. stavka 1.,

- članka 16.,

- članka 20.,

- članka 21. i

- članka 22.,

koje stupaju na snagu na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju prvih sljedećih općih i redovitih izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te općinskih načelnika, gradonačelnika i župana.

Odredba čl. 30 st. 2. Statuta stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Ad.4.
Donošenje Izmjena i dopuna Poslovnika Općinskog vijeća Općine Stubičke Toplice.

Jednoglasno se donosi

ODLUKA O IZMJENAMA
POSLOVNIKA OPĆINSKOG VIJEĆA
OPĆINE STUBIČKE TOPLICE

 Članak 1.

U članku 2. Poslovnika Općinskog vijeća Općine Stubičke Toplice (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 16/09) stavak 3. mijenja se i glasi:

„Konstituirajućoj sjednici Općinskog vijeća do izbora predsjednika predsjeda prvi izabrani član s kandidacijske liste koja je dobila najviše glasova. Ukoliko je više lista dobilo isti najveći broj glasova, konstituirajućoj sjednici predsjedat će prvi izabrani kandidat s liste koja je imala manji redni broj na glasačkom listiću.

Članak 2.

Članak 4. mijenja se i glasi:

„Vijećnici imaju zamjenike koji obnašaju tu dužnost ukoliko vijećniku mandat miruje ili prestane prije isteka vremena na koje je izabran.

Vijećnika izabranog na kandidacijskoj listi političke stranke zamjenjuje neizabrani kandidat s iste liste s koje je izabran i vijećnik kojem je mandat prestao ili mu miruje, a određuje ga politička stranka koja je bila predlagatelj kandidacijske liste.

Vijećnika izabranog na kandidacijskoj listi dviju ili više političkih stranaka zamjenjuje neizabrani kandidat s iste liste s koje je izabran i član kojem je mandat prestao ili mu miruje, a određuju ga političke stranke sukladno sporazumu, odnosno ako sporazum nije zaključen, određuju ga dogovorno, a ako ne postignu dogovor, zamjenjuje ga prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste.

O sklopljenom sporazumu, odnosno o postignutom dogovoru, političke stranke dužne su u pisanom obliku obavijestiti Jedinstveni upravni odjel Općine Stubičke Toplice.

Vijećnika izabranog na kandidacijskoj listi grupe birača zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste.

Vijećnika izabranog na kandidacijskoj listi političke stranke koja je nakon provedenih izbora brisana iz registra političkih stranaka zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste.“

Članak 3.

Članak 11. mijenja se i glasi:

„Općinsko vijeće ima predsjednika i dva potpredsjednika.

Potpredsjednici se biraju tako da se jedan potpredsjednik bira iz reda predstavničke većine, a drugi iz reda predstavničke manjine, na njihov prijedlog.

Prijedlog vijećnika mora biti podnesen u pisanom obliku i potvrđen potpisom vijećnika. Vijećnik može svojim potpisom podržati prijedlog za samo jednog kandidata.

Predsjednik i potpredsjednici se biraju većinom glasova svih vijećnika.“

Članak 4.

Članak 61. mijenja se i glasi:

„Predsjedniku i potpredsjednicima Općinskog vijeća prava na temelju obavljanja dužnosti prestaju:

- istekom mandata, osim kad je drukčije određeno zakonom,

- danom donošenja odluke o razrješenju od dužnosti kada ih je Općinsko vijeće razriješilo prije isteka mandata Općinskog vijeća, ako odlukom o razrješenju nije drukčije određeno,

- danom kada Općinsko vijeće utvrdi činjenicu podnošenja ostavke na dužnost, a najkasnije tridesetog dana od dana podnošenja ostavke,

- danom imenovanja povjerenika Vlade Republike Hrvatske, kada su nastupile zakonom predviđene okolnosti za imenovanje povjerenika.

Odluka o prestanku ostvarivanja prava na temelju prestanka obavljanja određene dužnosti dostavlja se osobi kojoj je prestala dužnost i Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Stubičke Toplice.“

Članak 5.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije.

Ad.5.
Donošenje Detaljnog plana uređenja groblja Strmec Stubički.

Jednoglasno se donosi

ODLUKA
o donošenju Detaljnog plana uređenja groblje Strmec Stubički

 I          TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

(1)Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja groblje Strmec Stubički na području Općine Stubičke Toplice (u nastavku teksta: DPU).

(2) Detaljni plan uređenja izradio je AG Planum d.o.o. iz Zagreba.

Članak 2.

(1) Granica obuhvata DPU-a definirana je Prostornim planom uređenja općine Stubičke Toplice (Službeni glasnik Krapinsko - zagorske županije br. 10/09 i 15/10).

(2) Površina obuhvata DPU-a iznosi oko 4,0 ha.

Članak 3.

(1) Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod nazivom "Detaljni plan uređenja groblje Strmec Stubički ".

(2) Elaborat iz stavka 1. ovog članka sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela te priloga i to:

I. TEKSTUALNI DIO

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja namjene površina

2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina

2.1. Veličina i oblik površina za ukapanje

2.2. Veličina i površina grobnih polja i grobnih staza te broj grobnih mjesta

2.3. Uređenje grobnih mjesta

3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom mrežom i mrežom elektroničkih komunikacija

4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina

5. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ostalih ambijentalnih vrijednosti

6. Mjere provedbe plana

7. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

8. Mjere zaštite od požara

II.GRAFIČKI DIO

1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA

2 PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

3 UVJETI KORIŠTENJA UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

4 UVJETI GRADNJE

III. PRILOZI

A OBRAZLOŽENJE PLANA

B IZVOD IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

C POPIS DOKUMENATA I PROPISA

D ZAHTJEVI I MIŠLJENJA

E IZVJEŠĆA O PRETHODNOJ I JAVNOJ RASPRAVI

F EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA DPU-a

G SAŽETAK ZA JAVNOST

II.           ODREDBE ZA PROVOĐENJE

POJMOVNIK

Članak 4.

U smislu ovih Odredbi za provođenje, izrazi i pojmovi koji se koriste imaju sljedeće značenje:

- zemljani grob – grobno mjesto za ukop lijesa direktno u zemlju s betonskim okvirom

- grobnica – grobno mjesto izvedeno kao betonska građevina, u koju se na metalnu ili betonsku konstrukciju (police) polažu ljesovi i koja je zatvorena demontažnom betonskom ili kamenom pločom

- kazeta za urne – grobno mjesto za ukop urni, kazeta je gotova betonska “kutija” koja se ukapa u teren te se u nju polažu urne s pepelom pokojnika

- ukopno mjesto – pojedinačno mjestu unutar grobnog mjesta za jedan ukop

- grobni redovi – sastoje se od niza grobnih mjesta (grobova)

-g robno polje – sastoji se od više grobnih redova s grobnim stazama

- glavna grobna staza – staza koja povezuje grobna polja s odmorištima i proširenjima

- grobna staza – povezuje grupe grobova u grobnom polju ili red grobova

- simbol groblja – na ovom groblju to je centralni križ koji u svom podnožju ima prostor za paljenje svijeća u spomen umrlih koji nisu sahranjeni na ovom groblju.

- mrtvačnica – zgrada koja se sastoji od odarnica namijenjene za posljednji ispraćaj pokojnika i pomoćnih prostorija, odarnice su orijentirane prema oproštajnom trgu.

- oproštajni trg – trg ispred mrtvačnice kao produžetak odarnica, namijenjen za posljednji ispraćaj pokojnika.

- grobna građevina – zgrada ili paviljon za smještaj pratećih sadržaja groblja (prodaja cvijeća, svijeća, sanitarni prostori, spremište i sl.).

1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

 Članak 5.

Detaljni prikaz utvrđivanja namjena površina na području DPU-a dat je na listu broj 1 (Detaljna namjena površina) u mjerilu 1:500 i prema tom ustroju mora se utvrditi namjena pojedinih dijelova područja obuhvata DPU-a.

 Članak 6.

Na prostoru DPU-a planirane su slijedeće osnovne grupe namjena površina:

GROBNI REDOVI

MRTVAČNICA

POVRŠINE ZA IZGRADNJU GROBNIH GRAĐEVINA (PAVILJONA)

PROMETNE POVRŠINE I GROBNE STAZE

TRGOVI I ODMORIŠTA

PROSTOR ZA GRAĐEVINSKE RADOVE

JAVNE ZELENE POVRŠINE

ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE

 Članak 7.

Ovim DPU-om posebno su se obradili prostori za uređenje grobnih redova (za ukop u zemlji, za grobnice i kazete za urne), prometnih površina i grobnih staza kao i uređenje zelenih površina.

2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I GRADNJE GRAĐEVNIH ČESTICA I GRAĐEVINA

Članak 8.

Prostor groblja predstavlja ograđeni prostor zemljišta na kojem se nalaze grobna mjesta.

Članak 9.

Korištenje zemljišta za ukapanje umrlih predviđeno je u prostoru definiranom grobnim redovima.

 Članak 10.

Detaljan prikaz parcelacije prostora groblja, oblik i veličina novih grobnih polja unutar obuhvata DPU-a prikazan je na listu broj 4B. Ovim prikazom parcelacije detaljno su utvrđene parcele za formiranje i uređenje grobnih redova i grobnih mjesta.

 Članak 11.

DPU-om je predviđen pristup na građevne čestice groblja s javnih površina, koje su na zasebnim građevnim česticama.

Članak 12.

Na prostoru do mrtvačnice, planiran je prostor za izgradnju grobne građevine - paviljona za prodaju cvijeća, svijeća i ostalih grobnih potrepština te prostora za građevinske radove.

 Članak 13.

Od opreme površina groblja predviđeno je postavljanje klupa uz staze, spremnika za odlaganje grobnog otpada, koševa za otpatke kao i postavljanje ploča s oznakama grobnih polja, plana groblja te oglasne ploče.

Članak 14.

Križ i prostor za paljenje svijeća predviđen je u nastavku zgrade mrtvačnice.

2.1. Veličina i oblik površina za ukapanje

Članak 15.

Bruto veličina jednostrukog zemljanog grobnog mjesta (grobna parcela) iznosi 180 x 240cm. Svijetla veličina otvora grobnog mjesta iznosi 100 x 220 cm.

Bruto dimenzija dvostrukog zemljanog grobnog mjesta (grobna parcela)iznosi 270 x 240 cm. Svijetla veličina otvora grobnog mjesta iznosi 190 x 220 cm

Članak 16.

Dubina ukopnog mjesta je u temljanim grobovima najmanje 180cm, ali najmanje 50 cm iznad najviše kote podzemne vode (ukoliko se pojavi, jer trenutno na području obuhvata ona ne postoji).

Članak 17.

Neto dimenzija jednostruke grobnice (unutar zidova) iznosi 194 x 278 cm. Bruto dimenzija grobnice uvećana je za 16 cm na sve četiri strane od vanjskog ruba zida i iznosi 210 x 310 cm. Grobnice su planirane u tri dubine (na tri police).

Neto dimenzija dvostruke grobnice (unutar zidova) iznosi 269 x 278 cm. Bruto dimenzija grobnice uvećana je za 16 cm na sve četiri strane od vanjskog ruba zida i iznosi 285 x 310 cm. Grobnice su planirane u tri dubine (na šest polica).

Članak 18.

Neto dimenzija kazete za ukop urni (unutar zidova)iznosi 50 x 50 x 50 cm. Bruto dimenzija iznosi 120 x 120 cm. U svaku kazetu može se položiti po 4 urne.

Članak 19.

Osim površina predviđenih za uređenje grobnih redova za ukop utvrđene su i površine za uređenje glavnih grobnih staza, zelenih površina, proširenja – trgova i odmorišta (za postavu klupa i grobnih slavina, koševa i kontejnera za sakupljanje otpada).

2.2. Veličina i površina grobnih polja i grobnih staza te broj grobnih mjesta

 Članak 20.

Veličine grobnih polja proizašle su iz koncepta prostorne organizacije uzimajući u obzir propisane najveće udaljenosti pojedinog grobnog mjesta od ruba grobnog polja, maksimalnu dužinu grobnog reda te maksimalnog broja grobnih mjesta u pojedinom grobnom polju.

 Članak 21.

Širina glavnih grobnih staza, kao i ostalih grobnih staza, utvrđena je na način da se omogući neometano kretanje sprovoda rubom grobnih polja s kolicima s lijesom pokojnika. Lijes pokojnika se po potrebi može provesti do grobnog mjesta ukopa i po grobnim stazama unutar grobnog polja. Uzdužni nagib glavnih grobnih staza je planiran tako da se omogući pristup kolicima s lijesom i ugodno hodanje u grobnoj povorci. Uzdužni nagib glavne grobne staze određen je kako bi se omogućilo pristup do svakog grobnog mjesta.

 Članak 22.

Širina glavnih grobnih staza iznosi 3 m, a ostalih grobnih staza iznosi 1,50 m.

 Članak 23.

Uz glavne staze planirana su proširenja – odmorišta koja su vidljiva na detaljnom listu br. 4a. Na tim površinama predviđena je postava klupa za odmor, a po potrebi mogu se postaviti i manji koševi za otpatke.

Na odmorištima predviđena su i mjesta za postavu grobnih česmi (slavina), vješalica za kantice za zalijevanje te spremnika za grobni otpad. U načelu bi trebalo postavljati dvije vrste spremnika: za biološki (razgradivi) otpad i ostali grobni otpad.

 2.3. Uređenje grobnih mjesta 

Članak 24.

Kod zemljanih grobova dozvoljava se postava svih tipova nadgrobnih ploča, uz poštivanje tradicionalnih načina ukapanja. Najveća dopuštena visina vertikalne nadgrobne ploče iznosi 1 m mjereno od gornjeg ruba uređenog grobnog mjesta.

Najviša dopuštena visina okvira groba iznosi 30 cm, mjereno od tla do gornjeg ruba okvira, uključivo i debljinu nadgrobne ploče.

Kod kazeta za urne nije dozvoljena postava vertikalnih nadgrobnih ploča ni spomenika.

Članak 25.

Nije dopušteno postavljanje opločenja prema stazi izvan grobnog okvira (podnožje i zaglavlje).

Debljina okvira iznosi 15 cm.

Između dva okvira grobova ostavlja se prostor od 60 cm.


2.4. Uvjeti uređenja i izgradnje grobnih građevina

Članak 26.

Na grafičkom listu 4: Uvjeti gradnje, utvrđena je veličina te oblik površine za izgradnju grobnih građevina - paviljona. 

U planiranim građevinama dopuštene su sljedeće namjene prostora: spremište grobne opreme, prostori za prodaju cvijeća i svijeća, trijem, pasaž te sanitarni prostori za djelatnike i posjetitelje groblja.

Izvan površine za izgradnju mogu se postavljati natpisi, rasvjetni stupovi te priključni elementi infrastrukture.

Članak 27.

Za planiranu grobnu građevinu utvrđuje se najveća visina građevine od kote konačno uređenog terena do vrha sljemena od najviše 6,00 metara. Najveća katnost građevine ne smije prijeći Po+P (prizemlje bez potkrovlja). To znači da je ukupno dozvoljena 1 (jedna) nadzemna etaža.

Krovište građevine može biti ravno ili koso. Pokrov mora uobičajen za ovo podneblje i krajobrazna obilježja (biber i dr.).

Oblikovanje pročelja i krovišta te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti kvalitetni, primjereni značenju lokacije i podneblju.

3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM INFRASTRUKTUROM I INFRASTRUKTUROM ELEKTRONIČKIH KOMUNIKACIJA

Članak 28.

Za područje obuhvata DPU-a utvrđeni su načini i režimi uređenja i opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom i to na listu 2.

Pri projektiranju i izvođenju građevina i uređaja javne i komunalne infrastrukture potrebno se pridržavati posebnih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i uređaja te pribaviti suglasnosti tijela ili osoba određenih posebnim propisima.

Trase i lokacije građevina javne i komunalne infrastrukture u grafičkom dijelu DPU-a usmjeravajućeg su značenja te su u postupku izrade projektne dokumentacije dozvoljene odgovarajuće prostorne prilagodbe proizišle iz predloženog projektnog rješenja.

Članak 29.

Kolni pristup groblju definiran je Prostornim planom uređenja općine Stubičke Toplice.

Parkiralište i mrtvačnica nalaze se sa sjeverne strane obuhvata DPU-a.

Na parkiralištu sa zapadne strane mrtvačnice nalazi se parkiralište sa 34 PM, od čega dva mjesta za osobe sa poteškoćama u kretanju.

Parkiralište je potrebno izvesti s nabijenom zemljanom podlogom uz završni sloj šljunka-sipine, s obzirom da se radi o povremenom parkiranju.

Unutar groblja dozvoljen je pristup vozilima samo u posebnim prigodama (održavanje i uređenje groblja, uređenje grobnih mjesta i prijevoz pokojnika).

Članak 30.

Ulaz u groblje potrebno je urediti kao kolno-pješačku površinu kojom se prednost daje pješacima.

Članak 31.

Glavne grobne staze izvesti s nabijenom zemljanom podlogom uz završni sloj šljunka-sipine.

Staze unutar polja izvesti s nabijenom zemljanom podlogom uz završni sloj šljunka-sipine.

Oproštajni trg se može asfaltirati ili popločiti betonskim prefabrikatima ili izvesti s nabijenom zemljanom podlogom uz završni sloj šljunka-sipine. Ukoliko se popločava betonskim prefabrikatima treba osigurati takvu nosivost koja omogućuje nesmetano prometovanje servisnih vozila.

Odmorišta je potrebno popločiti betonskim prefabrikatima ili izvesti s nabijenom zemljanom podlogom uz završni sloj šljunka-sipine.

Članak 32.

Spajanje na električnu mrežu planirano je za grobne građevine - paviljone uz zgradu mrtvačnice, javne rasvjete i rasvjete glavnih grobnih staza, koja će biti priključena na NN mrežu.

Postavljanje javne rasvjete predviđeno je za prostor mrtvačnice i oproštajnog trga, glavni ulaz, glavnu grobnu stazu do trga sa paviljonima za prodaju cvijeća i ostale grobne potrepštine, te prostora parkirališta.

Članak 33.

Vodoopskrba za potrebe groblja riješit će se iz vodoopskrbnog sustava uz uvjet i suglasnost zatraženih od nadležnog komunalnog poduzeća.

Članak 34.

Vodoopskrbni cjevovod položen je preko parkirališta do zgrade mrtvačnice. Vodoopskrbni cjevovod nastavlja se do građevina za prodaju cvijeća i ostalih grobnih potrepština, glavnom grobnom stazom, a dalje, do slavina na grobnim poljima, vodit će se unutar grobnih staza, kako je prikazano na grafičkom listu 2.

Članak 35.

Na području groblja nema kanalizacije. Otpadne vode iz sanitarnog čvora mrtvačnice odvode se vodonepropusnim cjevovodom u vodonepropusnu sabirnu jamu. Sabirna jama mora biti pristupna vozilu nadležnog komunalnog poduzeća koje će odvoziti sadržaj.

Članak 36.

Oborinske vode sa groblja prikupljati će se u odvodne cjevovode postavljene duž glavne grobne staze. Otvoreni slivni kanali s malim rešetkama postavljaju se uz rub grobnih staza. Ispust ovako prikupljenih voda je preko upojnog bunara grobnih građevina.

Cjevovodi sa oproštajnog trga i parkirališta ulijevaju se u sustav oborinske odvodnje i preko upojnog bunara upuštaju u teren.

Odvodnja viška vode s grobnih slavina mora se odvesti podzemnim cjevovodom, koji će se također spojiti na sustav odvodnje oborinskih voda.

Prostor neophodan za građevinske radove za funkcioniranje groblja (priprema betona i manji klesarski radovi) uređuje se tako da se oborinskim vodama i vodama za pranje ne omogući ispiranje šljunka, pijeska, prašine, sitnog kamenja i drugo u objekte oborinske odvodnje. U tu svrhu predviđena je izgradnja taložnika, a samo uvjetno očišćene vode mogu otjecati.

Procjedne vode odvode se iz grobnica, drenažnim sustavom u grobnim stazama, koji je spojen na sustav oborinske odvodnje.

4. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

 Članak 37.

Za područje obuhvata DPU-a zelene i ostale otvorene površine urediti će se u skladu s listom 3 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina. Zelene površine obavezno se moraju redovito održavati.

Članak 38.

Zelene površine nalaze čini centralni dio DPU-a kao i prostori između grobnih polja te uz granicu obuhvata duž ograde.

Članak 39.

Osnovni koncept pejsažnog uređenja groblja temelji se na stvaranju pravilnih grupa grobnih redova sa visokim zelenilom (pojedinačna visoka stabla ili grupa stabala na krajevima pojedinih grobnih redova).

Članak 40.

Unutar grobnih polja, na krajevima „skraćenih“ grobnih redova planirana su visoka stabla, ili grupe stabala, u nepravilnom rasporedu. Između stabala mogu se zasaditi i grmovi (napr. žutike i mahonije).

Članak 41.

Između grobnih polja formirat će se zelena odmorišta. Ovdje je predviđena sadnja stabala crnog bora, breza i malolisne lipe, u nasumičnom rasporedu.

Isti sastav stabala predviđen je na prostoru predviđenom za postavu paviljona za prodaju cvijeća, svijeća i ostalih grobnih potrepština.

Članak 42.

Duž predviđene ograde predviđena je sadnja visokog zelenila kao pojedinačnih i grupa stabala koja čine prirodnu zaštitu od vjetra. Predviđena je sadnja smreka (Piceaabies.). Stabla se sade pojedinačno ili u grupama unutar poteza visoke živice formirane od visokošišanog (2 m) graba (Carpinusbetulus).

U centralnom dijelu (park) zasadit će se grupe stabala na travnatoj površini. Između grupa stabala moguća je sadnja grmova žutike (Berberisthunbergii „Atropurpurea“), (BerberisjulianaeSchneid) i mahonije (mahoniaaquifolimPursh), te japanske dunje (ChaenomelesjaponicaSpachnonLindl.).

Ukrasni grmovi žutike, mahonije i japanske dunje posadit će se i na zelenim površinama mrtvačnice i parkirališta.

Članak 43.

Manji koševi za otpad i slavine smještaju se na zelene površine unutar grobnih polja kako je prikazano na grafičkom listu 4. Uvjeti gradnje. Kontejneri za grobni otpad smješteni su na prostoru između mrtvačnice i parkirališta i uz glavnu grobnu stazu. Ovaj prostor zamišljen je kao zelena niša stvorena visokom živicom graba, unutar kojih se smještaju kontejneri za grobni otpad.

Članak 44.

Planirano parkiralište je zamišljeno kao prostor posut sipinom, a bit će okruženo visokim stablašicama.

5. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I OSTALIH AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 45.

Na području DPU-a nema registriranih zaštićenih prirodnih ni kulturno-povijesnih vrijednosti za koje bi se trebale provoditi mjere zaštite. Ambijentalne vrijednosti štite se uvjetima ovog DPU-a.

Članak 46.

Ukoliko se prilikom zemljanih radova bilo koje vrste naiđe na arheološko nalazište nepokretne ili pokretne arheološke predmete, neophodno je odmah obustaviti daljnje radove i o nalazima hitno obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel.

6. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 47.

Da bi se kvalitetno provela realizacija svih planiranih sadržaja na području DPU-a potrebno je pridržavati se svih uputa i uvjeta iz ovoga DPU-a kao i zakonom propisane daljnje izrade dokumentacije.

Treba planirati etapnu izvedbu groblja. U jednoj etapi moraju se izvesti staze u najmanje jednom grobnom redu i zasaditi biljni materijal polja čija se izvedba planira u sljedećoj etapi.

Dozvoljeno je spajanje jednostrukih ili dvostrukih grobnih mjesta u višestruke. U takvom slučaju mora se izvesti jedinstveni zajednički okvir.

7. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

 Članak 48.

Utjecaj na okolno stanovništvo manifestira se psihološkim djelovanjem i vizualnom izloženošću.

U blizini groblja, osim nekoliko na sjevernom dijelu, nema objekata stambene ili neke druge namjene.

 Članak 49.

Utjecaj na povećanje prometnog opterećenja predviđa seu vrlo maloj mjeri (samo u vrijeme ukopa i u vrijeme vjerskih blagdana). Budući da se radi o malom groblju u odnosu na taj utjecaj nema potrebe poduzimati posebne mjere zaštite.

 Članak 50.

Buka koja se javlja na grobljima u redovitom korištenju je zanemariva. Povećana razina buke moguća jesamo prilikom ukopa (glazba) te korištenje mehanizacije kod iskopa i održavanjagroblja te odvoza komunalnog otpada.

Povremena buka ublažit će se sadnjom zelenih površina.

 Članak 51.

Tijekom izvođenja radova doći će do povremenog povećanog opterećenja pristupne prometnice i samog groblja transportnim sredstvima i mehanizacijom. U to vrijeme doći će i do povećanja razine buke te povremenog povećanog onečišćenja zraka (prašina, ispušni plinovi). Ti utjecaji se ne mogu izbjeći, ali su privremeni i ne ostavljaju trajnije posljedice.

Da bi se utjecaj na okoliš sveo na minimum, tijekom izvođenja radova potrebno je:

- sve radove izvoditi tijekom dana,

- strogo paziti da se ne oštete grobne površine,

- paziti da se ne oštete stabla,

- sav višak materijala (iskopana zemlja i sl.) mora se odmah ukloniti izvan obuhvata, na za to predviđeno  mjesto,

- prometnicu je potrebno redovito održavati i omogućiti normalno funkcioniranje prometa.

Tijekom uobičajenog korištenja groblja potrebno je:

- kod iskopa novih grobnih mjesta paziti da se ne oštećuju postojeća,

- održavati grobne i pješačke staze,

- redovito održavati i po potrebi obnavljati sve zelene površine,

- redovito odvoziti prikupljeni otpad,

- izvesti sustav za prikupljanje i kontrolirano odvođenje površinskih voda s ciljem snižavanja njihove razine do kote koja će biti najmanje 0,5 m niža od kote dna grobova,

- redovito kontrolirati sustav odvodnje površinskih voda i po potrebi sanirati neispravne dijelove sustava.

Članak 52.

Do ekološke nesreće na groblju može doći u slučaju elementarnih nepogoda: potresa, ekstremnih količina padalina i sl. ili požara. U slučaju ekološke nesreće sve mjere koje će trebati poduzeti utvrditi će se posebnim projektom sanacije, ovisno o razmjerima nastale štete.

8. MJERE ZAŠTITE OD POŽARA

Članak 53.

Pristupni putovi za vatrogasna vozila i svu potrebnu vatrogasnu tehniku su kolne i pješačke površine.

U području obuhvata treba izvesti unutarnju hidrantsku mrežu u objektima na groblju sukladno važećoj zakonskoj regulativi i propisanim posebnim uvjetima građenja nadležne stručne službe. Potrebno je osigurati potrebne količine vode za gašenje požara u skladu s odredbama posebnih propisa.

9. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI

9.1.Mjere zaštite od potresa i odrona zemljišta

Članak 54.

U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije svih građevina planiranih za izgradnju na području Općine uskladiti sa posebnim propisima za VIII/IX zonu.

S obzirom na mogućnost zakrčenosti pristupa uslijed urušavanja građevina i objekata, potrebno je osigurati putove za evakuaciju ljudi i materijalnih dobara.

Na pretežito nestabilnim područjima (seizmotektonski aktivno područje) gdje se planira izgradnja potrebno je izvršiti pravovremeno detaljnije specifično ispitivanje terena kako bi se postigla maksimalna sigurnost konstrukcija i racionalnost građenja.

9.2.Mjere zaštite od požara i eksplozija

Članak 55.

U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4,0 m ili manje, ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličine otvora na vanjskim zidovima građevine i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine.

U protivnom, građevina mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta), nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti, dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje u dužini konzole.

Radi omogućavanja spašavanja osoba i materijalnih sredstava iz građevina i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz i površinu za operativni rad vatrogasaca određenu prema posebnom propisu, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopsrbnih mreža mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti vanjska hidrantska mreža s osiguranim potrebnim pritiskom vode i profilom cjevovoda sukladno posebnom propisu.

Ostale potrebne mjere zaštite od požara i eksplozija (crpilišta, mjesta smještaja sredstava i opreme za gašenje požara i dr.) bit će određene Planom zaštite od požara i tehnoloških eksplozija za područje Općine Stubičke Toplice, koji se temelji na procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija za područje Općine Stubičke Toplice.

9.3.Mjere zaštite ljudi i životinja od epidemija

                                                                                Članak 56.

Mjere zaštite ljudi i životinja od epidemija treba provoditi učinkovitom i pravodobnom akcijom nadležnih zdravstvenih i veterinarskih službi u skladu s posebnim propisima.

9.4.Mjere zaštite od iscrpljenja ili uništenja pojedinih prirodnih resursa i ekoloških zagađenja

Članak 57.

Kako bi se racionalno koristili prirodni izvori, te očuvala ekološka stabilnost i vrijedni dijelovi okoliša na ovom prostoru, potrebno je u najvećoj mjeri štititi izvornost, biološke raznolikosti prirodnih zajednica, te održati kakvoću žive i nežive prirode. Prirodne izvore je potrebno očuvati na razini kakvoće koja nije štetna za čovjeka, biljni i životinjski svijet.

Jedan od najdragocjenijih prirodnih izvora je u svakom slučaju pitka voda. Stoga je osnovni cilj zaštititi ga i racionalno koristiti u smislu štednje pitke vode. To znači da treba rekonstruirati postojeću vodoopskrbnu mrežu, gdje se ustanove veći gubici vode uslijed dotrajalosti objekata i cjevovoda. U cilju preventivne zaštite potrebno bi bilo uspostaviti tehničkim rješenjem zaštitu na dijelu dionice kroz vodozaštitno područje, kako bi se izbjegli eventualni akcidenti. Također, u cilju zaštite izvorišta zabranjuju se unutar vodonosnog područja zahvati u prostoru kojima bi se probio zaštitni pokrovni sloj, te se trebaju provesti sanacije postojećih legalnih i nelegalnih eksploatacijskih polja.

Napuštena odlagališta otpada i divlje deponije potrebno je sanirati tako da se teren privede prvobitnoj namjeni ili pošumi.

Kako bi se smanjila onečišćenost zraka od znatnih emisija ispušnih plinova i prašine potrebno je prići ugradnji propisanih uređaja za pročišćavanje (ukoliko već nisu ugrađeni).

Na područjima koja su evidentirana kao najugroženija područja od buke, po obavljenim mjerenjima, ako se iskaže jačina buke iznad dopuštenih vrijednosti za određeni dio područja, potrebno je provesti sanaciju u skladu s posebnim propisima.

9.5. Mjere zaštite od tuče i suša

Članak 58.

Prosuđuje se da će se na području Općine Stubičke Toplice pojaviti elementarna nepogoda suša i to na područjima:

Općine Stubičke Toplice:

- Strmec Stubički

- Pila

Mogućnosti snabdijevanja pitkom vodom iz vlastitih resursa su slijedeća:

- Općina 1000 m3/dan iz bunara (vodovodne mreže, vodoopskrbnog poduzeća, lokalnih vodovoda, uređenih bunara)

Voda iz ostalih resursa će se u navedena mjesta dovoziti cisternama, a za prijevoznika pitke vode određuje se Dobrovoljno vatrogasno društvo Strmec Stubički za područje Općine Stubičkih Toplica, naselja Strmec Stubički i Pila.

9.6. Mjere zaštite od poplava

Članak 59.

Temeljem dosadašnjih iskustava prosuđuje se da na području Općine Stubičke Toplice postoji realna opasnost nastajanja elementarne nepogode – poplave – uz vodotok Vidak i Topličina.

Elementarna nepogoda – poplava – zahvatiti će područja:

- Centra Stubičkih Toplica od vodotoka Vidak,

- HTP "Matija Gubec" od vodotoka Topličina,

- Specijalnu bolnicu Stubičke Toplice od vodotoka Vidak – Topličina,

- Mlinarske ulice od vodotoka Vidak

Bujične vode potoka Toplice, formirane na sjevernim padinama Medvednice, uzrokuju učestale poplave u nizinskim područjima, te velike štete u naseljenim i poljoprivredno korištenim prostorima. Time je posebno ugroženo, za ovaj kraj gospodarski vrijedno područje Stubičkih Toplica. Kako općina Stubičke Toplice pretstavlja izraziti turistički rekreacijski, lječilišni i ugostiteljski centar s pratećim aktivnostima te ima ambiciozne planove razvitka, ugroženost od poplava pretstavlja veliku zapreku. Poplavljivanje same urbane jezgre dogodilo se u posljednjih dvadesetak godina već nekoliko puta, nakon čega se redovito pristupalo intenzivnijem planiranju radova na zaštiti od poplava. Rezultat brojnih analiza je opsežna studijska dokumentacija, nekoliko idejnih riješenja, te jedan glavni projekt, za retenciju Burnjak, koji je upravo dovršen. Osnovna ideja kojom su projektanti svih proteklih godina bili vođeni je ta, da se rješenje zaštite Stubičkih Toplica nalazi u izgradnji niza retencija na pritocima Toplice, a time i smanjenju maksimalnih protoka, odnosnu rasterećenju Toplice od vršnog, neprihvatljivog dijela valova. Također je donešen zaključak o izgradnji rasteretnog kanala koji bi omogućio prolaz voda Toplice kroz Stubičke Toplice bez plavljenja. Osim toga izgradnjom rasteretnog kanala nije potrebno podizati postojeće mostove kod hotela Matija Gubec ili čak graditi novi most. Predviđeni rasteretni kanal je položen na desnoj strani toka Toplice, između željezničke pruge i ceste. Ukupna dužina kanala iznosi 692,48 m, a po cijeloj dužini dubina kanala iznosi 2,5 m. Predviđenim rješenjem se dio velike vode 50-godišnjega povratnog razdoblja u iznosu od 52,0 m3/s propušta u rasteretni kanal, te ostatak od 38,2 m3/s prolazi koritom Toplice kroz Stubičke Toplice. Na taj način su Stubičke Toplice sigurne od velike vode 50-godišnjega povratnog razdoblja.

9.7. Evakuacija

Članak 60.

Na području općine Stubičke Toplice predviđa se provođenje evakuacije u slučaju neposredne ratne opasnosti ili rata, dok će se u slučaju prirodnih i tehničko-tehnoloških nesreća provoditi u opsegu predviđenom planovima za pojedine mjere.

Najugroženije područje općine Stubičke Toplice je samo mjesto Stubičke Toplice, kao kulturno i političko središte Općine te gušće naseljena urbana sredina s više višekatnih poslovnih i stambednih objekata.

U mjestu Stubičke Toplice smještena je Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju.Stubičke Toplice su i cestovno čvorište lokalnih prometnica, a mjestom prolazi i željeznička pruga Zabok-Stubičke Toplice-Donja Stubica-Gornja Stubica. Zbog prisutnosti spomenute ustanove, a i ostalih spomenurtih potencijalnih čimbenika predviđa se provođenje mjere evakuacije za mjesto Stubičke Toplice.

Okolna sela i zaselci su raštrkani pa se za ista ne predviđa provođenje mjera evakuacije.

9.8. Mjere zaštite od ratnih opasnosti

Članak 61.

Zbog mogućih ratnih djelovanja određuje se potreba planiranja gradnje skloništa za zaštitu ljudi i materijalnih dobara uz slijedeće uvijete za planiranje skloništa:

- mreža skloništa treba biti ravnomjerno razmještena s obzirom na gustoću naseljenosti i stupanj ugroženosti,

- najveća dozvoljena udaljenost do najudaljenijeg mjesta s kojeg se zaposjeda sklonište ne može biti veća od 250 m, s time da se vertikalne udaljenosti računaju trostruko,

- treba težiti planiranju skloništa kapaciteta za 100-300 ljudi, skloništa treba tako smjestiti da su dovoljno udaljena od lako zapaljivih i eksplozivnih mjesta, kako eventualni požar ili eksplozija ne bi utjecala na sigurnost korisnika,

- skloništa ne bi trebalo graditi u blizini građevina i objekata koji su osobito ugroženi od napada iz zraka (tuneli, velika prometna križanja i sl.), lokacija skloništa treba biti planirana tako da je pristup skloništu omogućen i u uvjetima rušenja građevine u kojem je smješteno.

Gradovi i naseljena mjesta 4. stupnja ugroženosti ili manje ugroženi gradovi i naseljena mjesta su gradovi i naseljena mjesta u kojima živi preko 2000 do 5000 stanovnika.

Područja gradova i naseljenih mjesta iz stava 1. trebaju se razdijeliti u jednu ili više zona u kojima se osigurava zaštita stanovništva u zaklonima.

U gradovima i naseljenim mjestima 4. stupnja ugroženosti treba na cijelom području planirati zaštitu stanovništva u zaklonima.

Članak 62.

Propisuju se slijedeći uvjeti za oblikovanje skloništa:

- objekt skloništa mora imati građevinsko - tehnička svojstva zaštite i otpornosti kroz konstrukciju, veličinu i položaj prema tlu,

- skloništa treba izvesti u najnižim etažama građevine,

- skloništa moraju sadržavati sve propisane funkcionalne prostorije i uređaje,

- autonomnost skloništa treba osigurati za najmanje 7 dana.

Skloništa je potrebno dimenzionirati na statičko opterećenje od 50-150 kPa za zaštitu od radijacijskog, biološkog i kemijskog djelovanja.

Skloništa je potrebno predvidjeti kao dvonamjenska, a u slučaju ratnih opasnosti i opasnosti od elementarnih nepogoda trebaju se u roku od 24 sata osposobiti za osnovnu namjenu. Broj sklonišnih mjesta potrebno je planirati u skladu s člankom 43. Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (Narodne novine, br. 29/83, 36/85 i 42/86).

III           ZAVRŠNA ODREDBA

Članak 63.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije.

Ad.6.
Donošenje Pravilnika o zaštiti i čuvanju arhivskog i registraturnog gradiva sa Posebnim popisom arhivskog i registraturnog gradiva Općine Stubičke Toplice sa rokovima čuvanja
 

Jednoglasno se donosi

PRAVILNIK
O ZAŠTITI I ČUVANJU ARHIVSKOG I REGISTRATURNOG GRADIVA

 OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim pravilnikom uređuje se:

- način vođenja uredskog poslovanja i način odlaganja riješenih predmeta

- prikupljanje i način odlaganja registraturnog i arhivskog gradiva

- mjesto, uvjeti i način čuvanja registraturnog i arhivskog gradiva

- način korištenja registraturnog i arhivskog gradiva

- rokovi u kojima će se provoditi postupak odabiranja i izlučivanja arhivskog gradiva

- načina rada i sastava komisije koja priprema i provodi postupak odabiranja i izlučivanja

- način uništavanja i izlučivanja gradiva kao i predaja gradiva Državnom arhivu u Zagrebu

- zaduženja i odgovornosti u rukovanju, obradi i zaštiti gradiva.

Sastavni dio ovog Pravilnika je Poseban popis arhivskog i registraturnog gradiva Općine Stubičke Toplice s rokovima čuvanja, koji obuhvaća cjelokupno registraturno i arhivsko gradivo koje nastaje u poslovanju Općine Stubičke Toplice, organiziran prema sadržajnim cjelinama, s označenim rokovima čuvanja za svaku jedinicu.

Članak 2.

Pojedini pojmovi u smislu ovog Pravilnika imaju sljedeće značenje:

Arhivsko su gradivo zapisi ili dokumenti koji su nastali djelovanjem Općine Stubičke Toplice, a od trajnog su značenja za kulturu, povijest i druge znanosti, bez obzira na mjesto i vrijeme njihova nastanka, neovisno o obliku i tvarnom nosaču na kojem su sačuvani. Arhivsko gradivo nastaje odabiranjem iz registraturnog gradiva.

Registraturno gradivo jest cjelina zapisa ili dokumenata nastalih ili zaprimljenih djelovanjem i radom Općine Stubičke Toplice. Registraturno gradivo smatra se arhivskim gradivom u nastajanju.

Konvencionalno gradivo je gradivo za čije isčitavanje nisu potrebni posebni uređaji.

Nekonvencionalno gradivo je gradivo za čije su isčitavanje potrebni posebni uređaji. Ono može biti na optičko—magnetskim medijima, mikrofilmu ili na CD-u.

Arhivska jedinica gradiva jest najmanja logičko-sadržajna jedinica organizacije gradiva (predmet, dosje, spis, periodički definiran upisnik, zapisnik i sl.).

Arhivska knjiga je evidencija ulaska gradiva u pismohranu, prema vrstama i količinama.

Pismohrana je ustrojstvena jedinica u koju se odlaže i čuva arhivsko, odnosno registraturno gradivo do predaje nadležnom arhivu.

Knjiga pismohrane je evidencija ulaska gradiva u pismohranu, prema vrstama i količinama.

Izlučivanje je postupak kojim se iz neke cjeline gradiva izdvajaju jedinice čiji je utvrđeni rok čuvanja istekao.

Odabiranje arhivskog gradiva je postupka kojim se iz registraturnog gradiva na temelju utvrđenih propisa odabire arhivsko gradivo.

Poseban popis gradiva s rokovima čuvanja je popis jedinica gradiva organiziran prema sadržajnim cjelinama (poslovnim područjima) Općine Stubičke Toplice, s označenim rokovima čuvanja za svaku jedinicu popisa i postupkom s gradivom nakon isteka roka čuvanja.

Odgovorna osoba za rad pismohrane je pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Stubičke Toplice.

Službenik u pismohrani je voditelj Odsjeka za opće i administrativne poslove Jedinstvenog upravnog odjela Općine Stubičke Toplice.

Zbirna evidencija gradiva je popis jedinica cjelokupnog gradiva u posjedu Općine Stubičke Toplice, bez obzira na mjesto čuvanja, organiziran prema sadržajnim (dokumentacijskim) cjelinama.

Članak 3.

Cjelokupno registraturno i arhivsko gradivo Općine Stubičke Toplice od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu bez obzira je li registrirano ili evidentirano.

Za cjelokupno registraturno i arhivsko gradivo Općine Stubičke Toplice odgovoran je načelnik Općine Stubičke Toplice.

Nadzor nad zaštitom cjelokupnog registraturnog i arhivskog gradiva Općine Stubičke Toplice obavlja Državni arhiv u Zagrebu te se u tom smislu obvezuju na suradnju sve osobe odgovorne i zadužene za gradivo.

Arhivsko gradivo nastalo tijekom rada i djelovanja Općine Stubičke Toplice predstavlja jednu cjelinu i u pravilu se ne može dijeliti, te je neotuđivo.

OBVEZE STVARATELJA I IMATELJA JAVNOG ARHIVSKOG I REGISTRATURNOG GRADIVA

Članak 4.

Općina Stubičke Toplice kao stvaratelj i imatelj javnog registraturnog gradiva dužna je:

- savjesno ga čuvati u sređenom stanju i osiguravati od oštećenja do predaje Državnom arhivu u Zagrebu

- dostavljati na zahtjev Državnom arhivu u Zagrebu popis gradiva i javljati sve promjene u svezi s njim

- pribavljati mišljenje Državnog arhiva u Zagrebu prije poduzimanja mjera koje se odnose na njezino gradivo

- redovito odabirati arhivsko gradivo iz registraturnog gradiva

- omogućiti ovlaštenim djelatnicima Državnog arhiva u Zagrebu obavljanje stručnog nadzora nad čuvanjem njenog gradiva

- pridržavati se uputa Državnom arhivu u Zagrebu glede zaštite gradiva

- o svakoj svojoj promjeni statusa i ustrojstva obavijestiti Državni arhiv u Zagrebu radi davanja mišljenja o postupanju s gradivom.

PRIKLUPLJANJE, OBRADA I ČUVANJE GRADIVA

Članak 5.

Konvencionalno i nekonvencionalno gradivo Općine Stubičke Toplice prikuplja se, zaprima, obrađuje, evidentira, odabire i izlučuje, te osigurava od oštećenja, uništenja i zagubljenja u pismohrani.

Članak 6.

Registraturno i arhivsko gradivo čuva Općine Stubičke Toplice čuva se u pismohrani, koja se nalazi u prostorijama Općine Stubičke Toplice u Stubičkim Toplicama, Viktora Šipeka 16.

Određene cjeline gradiva mogu se čuvati i obrađivati izvan pismohrane, ako je to potrebno radi poslovanja i ako je tako uređeno ovim Pravilnikom ili posebnim odobrenjem. Izvan pismohrane mogu se čuvati:

- računovodstvena dokumentacija i to u Odsjeku za financije i proračun

- gradivo koje se čuva u kadrovskoj službi: osobni očevidnici službenika i namještenika, i to u Odsjeku za opće i administrativne poslove

- projektna dokumentacija za izgradnju i rekonstrukciju objekata i infrastrukture i to u Odsjeku za komunalne poslove.

Za cjeline gradiva koje se čuvaju izvan pismohrane odgovoran je voditelj odsjeka u kojem se navedeno gradivo čuva.

Ustrojstvena jedinica koja čuva ili obrađuje neku cjelinu gradiva izvan pismohrane dužna je to gradivo evidentirati te pismohrani redovito ostavljati podatke o jedinicama gradiva koje posjeduje, a radi upisa u Zbirnu evidenciju iz čl. 9. ovog Pravilnika i provođenja postupka odabiranja i izlučivanja.

Članak 7.

U okviru pismohrane vode se:

1. Arhivska knjiga, kao knjiga evidencije ulaska arhivskog i registraturnog gradiva u pismohranu (obrazac 12 NN)

2. Zbirna evidencija o gradivu, organizirana kao popis arhivskih jedinica gradiva unutar sadržajnih cjelina, kao opći inventarni pregleg cjelokupnog arhivskog i registraturnog gradiva koje je po bilo kojoj osnovi u posjedu Općine Stubičke Toplice. Zbirna evidencija o gradivu sadržava sljedeće podatke:redni broj, oznaku, naziv, sadržaj, vrijeme nastanka, količinu, nosač, rok čuvanja i napomenu.

Podaci iz Zbirne evidencije dostavljaju se Državnom arhivu u Zagrebu redovito jednom godišnje odnosno u skladu sa važećim propisima.

1. Konvencionalno gradivo

Članak 8.

Riješeni predmeti i dovršeni spisi (dalje: gradivo) stavljaju se u za to određene omote, fascikle, registratore, arhivske kutije, svežnjeve, uveze ili arhivske mape (fascikle s preklopom) i sl. - tehničke arhivske jedinice. U ustrojstvenoj jedinici u kojoj je gradivo nastalo, ono se čuva najviše dvije godine od završetka predmeta. Nakon toga roka gradivo se obvezno predaje u pismohranu (u sređenom stanju, tehnički opremljeno, te popisano).

Svaki službenik odgovoran je za gradivo za koje je zadužen u pogledu sadržaja podataka, pravodobne obrade, te ukupnog stanja svakog predmeta kojim raspolaže.

Svaki službenik koji je zadužen za gradivo do predaje u pismohranu, dužan ga je tijekom godine odlagati po utvrđenom planu koji odgovara naravi posla, te ga svrstavati u odgovarajuće arhivske jedinice. Na svaku arhivsku jedinicu dužan je ispisati naziv ustrojstvene jedinice, godinu nastanka gradiva, naziv i vrstu gradiva, raspon brojeva predmeta u arhivskoj jedinici irok čuvanja gradiva.

Članak 9.

Arhivsko i registraturno gradivo predaje se u pismohranu u sređenom stanju, u tehnički oblikovanim i označenim arhivskim jedinicama.

Gradivo iz prethodnog stavka predaje se pismohrani putem interne dostavne knjige ili uz popis (primopredajni zapisnik) koji potpisuju ovlašteni službenici koji predaju gradivo i službenik u pismohrani.

Službenik u pismohrani, dužan je pregledati sve preuzeto gradivo i provjeriti točnost upisanih podataka.

Članak 10.

Po prijemu i obradi arhivskog i registraturnog gradiva na način propisan u odredbama ovog Pravilnika, gradivo se raspoređuje na police, odnosno ormare, u odgovarajućim prostorijama pismohrane.

Arhivsko i registraturno gradivo u pismohrani razvrstava se prema sadržajnim cjelinama, vremenu nastanka, vrstama gradiva i rokovima čuvanja. Nakon smještanja gradiva jednog godišta na police i u ormare, obavlja se numeriranje arhivskih jedinica.

2. Nekonvencionalno gradivo

Članak 11.

Dokumenti nastali ili zaprimljeni u elektroničkom obliku, baze podataka, elektroničke kopije dokumenata i drugi elektronički zapisi nastali u poslovanju čuvaju se na način koji ih osigurava od neovlaštenog pristupa, brisanja, mijenjanja ili gubitka podataka, sukladno važećim standardima te dobroj praksi upravljanja i zaštite informacijskih sustava.

Postupci izrade sigurnosnih kopija i obnove podataka trebaju biti takvi da omoguće sigurnu i cjelovitu obnovu podataka u kratkom roku.

Članak 12.

Elektronički dokumenti i drugi elektronički zapisi arhiviraju se i čuvaju na adekvatan način da je moguće obnoviti podatke i koristiti ih u slučaju gubitka ili oštećenja podataka u računalnom sustavu u kojem se obavlja pohrana i obrada zapisa.

Pri izradi arhivske kopije obvezno se u pisanom obliku utvrđuje predmet arhiviranja, format i struktura zapisa, vrijeme i odgovornost za izradu kopije, te da li se zapisi i dalje čuvaju u izvorišnom informacijskom sustavu ili brišu iz njega.

Prije predaje arhivskih kopija na mjesto čuvanja obvezno se provjerava njihova cjelovitost, čitljivost i ispravnost.

Arhivske se kopije predaju na mjesto čuvanja s programima, odnosno aplikacijama koje su potrebne za njihovo pregledavanje i korištenje, ili s podrobnim uputama o hardverskim i softverskim zahtjevima za prikaz i korištenje i navodom o informacijskom sustavu koji trenutno to omogućuje.

Cjelovitost, čitljivost i ispravnost arhivskih kopija elektroničkih zapisa redovito se provjerava najmanje jedanput godišnje. Presnimavanje na novi medij vrši se najmanje svake pete godine, a obvezno ako su prilikom provjere uočene pogreške ili ako je primjerak arhivske kopije nečitljiv, oštećen ili izgubljen.

Službenik u pismohrani odgovoran je za provjeru i presnimavanje arhivskih kopija elektroničkih zapisa.

ODABIRANJE I IZLUČIVANJE GRADIVA

Članak 13.

Stvaratelj gradiva obvezan je redovito provoditi izlučivanje gradiva čiji je rok čuvanja istekao, a najkasnije pet godina od posljednjeg provedenog postupka. Postupak odabiranja i izlučivanja obvezno se provodi prije predavanja gradiva arhivu.

Postupak za izlučivanje pokreće načelnik Općine Stubičke Toplice na prijedlog pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela Općine Stubičke Toplice.

Popis gradiva za izlučivanje treba sadržavati naziv stvaratelja gradiva, ustrojstvenu jedinicu u kojoj je gradivo nastalo, jasan i točan naziv vrste gradiva koja će se izlučivati, vrijeme nastanka gradiva i količinu izraženu brojem svežnjeva, registratora, knjiga i sl.

Za svaku vrstu gradiva ukratko se obrazlaže zašto se predlaže za izlučivanje i uništenje (na primjer: istekao rok čuvanja, nepotrebno za daljnje poslovanje i djelovanje, statistički obrađeno…).

Članak 14.

Prema potrebi, u pripremi izlučivanja može sudjelovati i stručni djelatnik Državnog arhiva u Zagrebu.

Članak 15.

Popis gradiva predloženog za izlučivanje, načelnik Općine Stubičke Toplice dostavlja Državnom arhivu u Zagrebu.

Državni arhiv u Zagrebu izdaje rješenja kojim može predloženo gradivo za izlučivanje odobriti, ili djelomično ili u cijelosti odbiti.

Članak 16.

Po dostavi rješenja o odobrenju izlučivanja iz prethodnog članka, načelnik donosi odluku o izlučivanju.

Pri uništavanju gradiva poduzet će se mjere zaštite tajnosti podataka koji bi mogli povrijediti javni probitak ili probitak građana.

O uništavanju gradiva sastavlja se zapisnik, a primjerak zapisnika dostavlja se Državnom arhivu u Zagrebu.

 Članak 17.

Izlučivanje registraturnog gradiva bilježi se u Arhivskoj knjizi, odnosno Zbirnoj evidenciji gradiva u pismohrani, s naznakom rješenja Državnog arhiva u Zagrebu.

PREDAJA GRADIVA NADLEŽNOM ARHIVU

Članak 18.

Arhivsko gradivo predaje se Državnom arhivu u Zagrebu tek nakon provedenog postupka odabiranja i izlučivanja, u izvorniku, sređeno i tehnički opremljeno, označeno, popisano i cjelovito za određeno vremensko razdoblje.

Prilikom predaje arhivskog gradiva sastavit će se zapisnik sukladno Pravilniku o predaji arhivskog gradiva arhivima.

Sastavni dijelovi zapisnika su:

- popis preuzetog arhivskog gradiva

- popis arhivskog gradiva koje je privremeno ostalo u pismohrani Općine Stubičke toplice s rokom do kojeg će biti predano nadležnom arhivu.

PROSTOR PISMOHRANE

 Članak 19. 

Brigu o uređenju i opremi pismohrane te nadzor nad radom u pismohrani provodi službenik u pismohrani.

 Članak 20.

U prostoriji pismohrane potrebno je osigurati materijalnu zaštitu dokumentacije, koja se osigurava:

- obveznim zaključavanjem prostorija pismohrane i isključivanjem strujnoga toka kada se u spremištu ne radi

- redovitim čišćenjem i otprašivanjem spremišta i odložene dokumentacije te prozračivanjem prostorija

- redovitim otklanjanje nedostataka koji bi mogli dovesti do oštećenja dokumentacije.

U prostoriji pismohrane zabranjeno je pušenje.

Sve instalacije u prostoriji moraju uvijek biti ispravne i pod nadzorom.

Članak 21.

Prostorija pismohrane osigurana je valjanim uređajem za sigurno zatvaranje vrata.

Prostorija pismohrane suha je, prozračna, udaljena od mjesta otvorenog plamena, opremljena je metalnim policama, osvjetljenjem i protupožarnim aparatom te se zaključava.

KORIŠTENJE GRADIVA

Članak 22.

Pravo na korištenje javnog arhivskog gradiva imaju svi korisnici pod jednakim uvjetima.

Korištenje gradiva odobrava osoba odgovorna za rad pismohrane, odnosno službenik u pismohrani.

Arhivsko i registraturno gradivo može se koristiti u prostorijama pismohrane samo i jedino uz nazočnost osobe odgovorne za rad pismohrane, odnosno službenika zaduženog za pismohranu.

Korištenje se ostvaruje neposrednim uvidom u traženo gradivo, izdavanjem preslika ili izdavanjem originala.

Originalno arhivsko i registraturno gradivo može se izdati na privremeno korištenje jedino putem odgovarajuće potvrde (reversa) i obaveznog upisa u Knjigu posudbe, dok je za uvid i izdavanje kopije potreban upis u Knjigu posudbe.

Članak 23.

Osoba koja je preuzela gradivo na korištenje dužna je isto vratiti u roku naznačenom u reversu.

Revers se izdaje u tri primjerka. Jedan primjerak se ostavlja na mjestu gdje je gradivo izdvojeno, drugi primjerak zadržava službenik u pismohrani, a treći primjerak se uručuje korisniku gradiva.

Nakon korištenja gradivo se obavezno vraća na mjesto odakle je uzeto, a revers se poništava.

Članak 24.

Izdavanje arhivskog i registraturnog gradiva za vanjske korisnike, koji temeljem zakona i propisa imaju pravo uvida u informacije sadržane u gradivu, obavlja se na temelju pisane zamolbe tražitelja, uz odobrenje načelnika.

Korištenje gradiva može se uskratiti u slučajevima propisanim koji su određeni zakonom kojim se uređuje pravo na pristup informacijama.

Članak 25.

Krajem svake godine, odnosno prije godišnjeg ulaganja novog gradiva u pismohranu, službenik u pismohrani vrši provjeru je li tijekom godine posuđeno gradivo vraćeno u pismohranu.

Utvrdi li se da posuđeno gradivo nije vraćeno, službenik u pismohrani zatražit će povrat gradiva. Ukoliko korisnik gradiva posuđeno gradivo treba i u sljedećoj godini, to će se pismeno utvrditi uz potpis korisnika gradiva i službenika u pismohrani.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 26.

Pravilnik i Poseban popis arhivskog i registraturnog gradiva Općine Stubičke Toplice primjenjuje se po pribavljenoj suglasnosti Državnog arhiva u Zagrebu.

Članak 27.

Za sva pitanja koja nisu uređena ovim Pravilnikom primjenjuju se Zakon o arhivskom gradivu i arhivima, te podzakonski akti i drugi propisi kojima se uređuje rukovanje te rokovi čuvanja arhivskog i registraturnog gradiva.

Članak 28.

Ovaj Pravilnik objavit će se u Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije, a stupa na snagu osmog dana od dana objave.

Ad.7.
Usvajanje Izvješća o obavljenoj reviziji učinkovitosti naplate prihoda za 2010. i 2011. godinu.

Jednoglasno se donosi

O D L U K A

Usvaja se Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti naplate prihoda u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave Krapinsko-zagorske županije, za Općinu Stubičke Toplice.

Ad.8.
Odluka o otkupu nekretnina groblje Strmec Stubički.

Jednoglasno se donosi

ODLUKA O 
OTKUPU NEKRETNINA ZA GROBLJE STRMEC STUBIČKI

 Članak 1.

Za potrebe izgradnje groblja Strmec Stubički, Općina Stubičke Toplice će otkupiti od vlasnika sljedeće nekretnine:

- dio k.č.br. 2345 koji nije otkupljen

- k.č.br. 2344/1,

- k.č.br. 2344/3,

- k.č.br. 2343,

- k.č.br. 2348,

- k.č.br. 2344/2,

- k.č.br. 2342/2,

- k.č.br. 2342/1,

- k.č.br. 2337, sve k.o. Strmec Stubički.

Članak 2.

Određuje se cijena za otkup od 15 eura po čhv, a cijena će se isplaćivati u kunama prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan uplate, u tri obroka koji dospijevaju mjesečno.

Članak 3.

Ovlašćuje se načelnik Općine Stubičke Toplice za potpisivanje ugovora o kupoprodaji nekretnina.

Ad.9.
Donošenje Odluke o zamjeni nekretnina (k.o. Strmec Stubički).

Jednoglasno se donosi

ODLUKA 
O ZAMJENI NEKRETNINE

I.

Ovom Odlukom odobrava se zamjena nekretnine označene kao k.č.br. 2282 k.o. Donja Stubica, upisana u PL br. 2481 k.o. Donja Stubica (k.č.br. 2176 k.o. Strmec Stubički) u vlasništvu Općine Stubičke Toplice za nekretninuoznačenu kao k.č.br. 2281 upisana u PL. br. 1740 k.o. Donja Stubica (nova izmjera), odnosno k.č.br. 2167/1 k.o. Strmec Stubički, a koja je u valsništvu Ivana Šturlana, Ljube Babića Đalskog 33.

II.

Ovlašćuje se načelnik Općine Stubičke Toplice za potpisivanje ugovora o zamjeni nekretnina.

III.

Prijedlog Odluke upućuje se na usvajanje Općinskom vijeću Općine Stubičke Toplice.

Obrazloženje

Ivan Šturlan, Ljube Babića Đalskog 33, Stubičke Toplice, ustupio Općini Stubičke Toplice 2009. godine dio k.č.br. 2281 k.o. Donja Stubica (nova izmjera), upisana u PL br. 1740, k.o. Donja Stubica (k.č.br. 2167/1 k.o. Strmec Stubički), u površini od 371 m2, prema Parcelacijskom elaboratu ovjerenom od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Krapina, Ispostava Donja Stubica pod brojem KLASA:UP/I-932-06/09-02/127, URBROJ:541-08-3-01/1-09-2 od 29. lipnja 2009., dok je na preostalom dijelu nekretnine u vlasništvu Ivana Šturlana, iz Stubičkih Toplica, Ljube Babića Đalskog 33, Općina Stubičke Toplice izgradila kanalizaciju te postavila dva šahta i jedan slivnik. Zbog smanjenja površine i izgrađene kanalizacije nekretnina Ivana Šturlana izgubila na vrijednosti jer ju on više ne može koristiti kao građevinsku parcelu za izgradnju stambenog objekta.

Ad.10.
Donošenje Odluke o kupoprodaji i zamjeni nekretnina (k.o. Oroslavje).

Jednoglasno se donosi

ODLUKA 
O KUPOPRODAJI NEKRETNINA

Članak 1. 

Nekretnina označena kao k.č.br. 307/1, livada Topličina površine 262 čhv (944 m2), upisana kao vlasništvo Općine Stubičke Toplice u zk. ul. br. 593 k.o. Oroslavje prodat će se bez provođenja javnog natječaja, trgovačkom društvu Stubaki d.d. (OIB:07201224805) sa sjedištem u Stubičkim Toplicama, Viktora Šipeka 29 po cijeni od 36 EURA po čhv, a koja je prosječna cijena po kojoj se kupovalo i prodavalo zemljište na području obuhvaćenom Detaljnim planom uređenja Zona zdravstvenog turizma.

 Članak 2.

Dio nekretnine iz članka 1. u površini od 252 čhv zamijenit će se za nekretnine označene kao k.č.br 18/4, pašnjak kod stanice sa 251 čhv (903 m2) i k.č.br. 18/5, pašnjak kod stanice sa 1 čhv (2 m2), obje upisane u zk. ul. br. 2742 k.o. Oroslavje, a za dio nekretnine u površini 10 čhv, trgovačko društvo Stubaki d.d. obvezan je izvršiti uplatu u kunama, po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan uplate, u roku od 10 dana od dana sklapanja ugovora o kupoprodaji nekretnina.

 Članak 3.

Ovlašćuje se načelnik Općine Stubičke Toplice za potpisivanje ugovora o kupoprodaji nekretnina.

Ad.11.
Donošenje Odluke o zahtjevu građana za dopunu Odlukeo držanju pasa i načinu postupanja s neupisanim psima, te napuštenim i izgubljenim životinjama (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 11/07 i 14/08).

Jednoglasno se donosi

O D L U K A

Odbija se zahtjev stanovnika dijela ulice Topličko naselje za izmjenu i dopunu Odluke o držanju pasa i načinu postupanja s neupisanim psima te napuštenim i izgubljenim životinjama (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 11/07 i 14/08) jer nema zakonske osnove za donošenje dopune kakva je predložena.

Obrazloženje

Dana 22. listopada 2012. dvanaestero stanara ulice Topličko naselje uputilo je zahtjev Općinskom vijeću Općine Stubičke Toplice za dopunu Odluke o držanju pasa i načinu postupanja s neupisanim psima te napuštenim i izgubljenim životinjama (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 11/07 i 14/08). Općinsko vijeće Općine Stubičke Toplice je razmatralo zahtjev na svojoj 41. sjednici, održanoj dana 14. studenog 2012. te odlučilo raspravljati o prijedlogu po pribavljanju potrebnih materijala.

U zahtjevu je predloženo ograničiti broj kućnih ljubimaca na dva psa ili tri mačke, odnosno najviše jednog psa i dvije mačke, a više od toga uz prethodnu pisanu suglasnost svih susjeda i veterinarske inspekcije. Za veći broj kućnih ljubimaca, posjednik bi trebao pronaći udomitelje ili ih predati u sklonište za životinje. Također se predlaže da se unese odredba po kojoj uzgajivačnice pasa i skloništa za životinje ne mogu započeti obavljati djelatnost bez rješenja o udovoljavanju uvjetima koje donosi nadležno ministarstvo te da moraju biti smještene najmanje 500 metara od najbližeg stambenog objekta.

Predloženo je i kontaktirati veterinarsku inspekciju radi davanja njihovog stručnog mišljenja.

Dopisom KLASA:008-01/12-02/3, URBROJ:2113/03-04-13-10 od 01. ožujka 2013. zatraženo je davanje stručnog prijedloga o broju životinja koje bi smjelo imati pojedino dvorište, od Veterinarske inspekcije Ureda državne uprave u KZŽ, Ispostava Donja Stubica. Dopisom od 11. ožujka 2013. Veterinarska inspekcija očitovala se nenadležnom za davanje takvog prijedloga.

Stoga je za zaključiti da niti u slučaju kad bi posjednik životinja tražio suglasnost veterinarske inspekcije na veći broj životinja, to tijelo ne bi moglo dati takvo odobrenje jer nema zakonski razrađenih kriterija po kojima bi u dvorištu smjelo biti najviše tri životinje.

                Člankom 58. st. 4. Zakona o zaštiti životinja određeno je da nadležna tijela općina ili gradova propisuju uvjete i način držanja kućnih ljubimaca, način kontrole njihova razmnožavanja, uvjete i način držanja vezanih pasa te način postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama, osim za kućne ljubimce koji pripadaju zaštićenim vrstama u skladu s posebnim propisima.

Općina Stubičke Toplice donijela je 2007. godine Odluku o držanju pasa i načinu postupanja s neupisanim psima te napuštenim i izgubljenim životinjama. Izmjena te Odluke iz 2008. godine odnosila se na usklađenje novčane kazne sa odredbama Prekršajnog zakona.

Kako je zakonskim odredbama taksativno navedeno koja područja se smiju regulirati odlukom predstavničkog tijela, to proizlazi da Općinsko vijeće ne bi smjelo ograničiti broj kućnih ljubimaca koje bi osoba smjela držati u dvorištu.

Općinsko vijeće ukazuje na odredbe čl. 48. st. 5 i 6. kojima je propisano da posjednici kućnih ljubimaca moraju osigurati kontrolu razmnožavanja životinja pod njihovim nadzorom. Posjednici moraju zbrinjavati mladunčad vlastitih kućnih ljubimaca u skladu s odredbama toga Zakona, a u slučaju nekontroliranog razmnožavanja, kada ne žele sami zbrinuti mladunčad, snose troškove njihovog zbrinjavanja.

Što se tiče ostalih zahtjeva stanovnika Topličkog naselja, napominje se da je člankom 3. Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje i higijenski servisi propisana minimalna udaljenost skloništa od naselja 500 m te da ne smiju narušavati rad i cjelovitost već postojećih objekata i da ne onečišćuju okoliš te Općinsko vijeće smatra da nema potrebe to prepisivati u Odluku, kao i ostale odredbe, npr. da uzgajivačnice čistokrvnih pasmina moraju biti registrirane kod Hrvatskog kinološkog saveza, a niti ostale odredbe koje reguliraju propisi koji se odnose na veterinarstvo.

Ad.12.
Donošenje Odluke o korisnicima prava na pomoć za podmirenje troškova stanovanja.

Jednoglasno se donosi

ODLUKA
O KORISNICIMA PRAVA NA POMOĆ ZA PODMIRENJE TROŠKOVA STANOVANJA

I.

Pravo na pomoć za podmirenje troškova stanovanja priznaje se sljedećim osobama:

1. JOSIP BELJAK iz Stubičkih Toplica, Sljemenski put 32, koji je korisnik pomoći za uzdržavanje pri Centru za socijalnu skrb Donja Stubica, u iznosu od68,67 kuna mjesečno, te se oslobađa plaćanja komunalne naknade za stambeni prostor i naknade za odvoz i deponiranje komunalnog otpada.

2. JOSIP FLEGAR iz Stubičkih Toplica, Naselje Podgaj 8, koji je korisnik pomoći za uzdržavanje pri Centru za socijalnu skrb Donja Stubica, u iznosu od103,45 kuna mjesečno, te se oslobađa plaćanja komunalne naknade za stambeni prostor i naknade za odvoz i deponiranje komunalnog otpada.

3. ŠTEFICA HUČIĆ iz Stubičkih Toplica, Ivana Gundulića 18, koja je korisnik pomoći za uzdržavanje pri Centru za socijalnu skrb Donja Stubica, u iznosu od 68,67 kuna mjesečno, te se oslobađa plaćanja komunalne naknade za stambeni prostor i naknade za odvoz i deponiranje komunalnog otpada.

4. ŠABAN JAŠAREVSKI iz Stubičkih Toplica, Ul. Vladimira Nazora 18, koji je korisnik pomoći za uzdržavanje pri Centru za socijalnu skrb Donja Stubica, u iznosu od 153,01 kuna mjesečno, te se oslobađa plaćanja komunalne naknade za stambeni prostor i naknade za odvoz i deponiranje komunalnog otpada.

5. JOSIP KLENKAR iz Stubičkih Toplica, Obrtnička ulica 24, koji je korisnik pomoći za uzdržavanje pri Centru za socijalnu skrb Donja Stubica, u iznosu od68,67 kuna mjesečno, te se oslobađa plaćanja komunalne naknade za stambeni prostor i naknade za odvoz i deponiranje komunalnog otpada.

6. STJEPAN KRALJIĆ iz Stubičkih Toplica. Strmec Stubički 292, koji je korisnik pomoći za uzdržavanje pri Centru za socijalnu skrb Donja Stubica, u iznosu od 45,00 kuna mjesečno, te se oslobađa plaćanja komunalne naknade za stambeni prostor i naknade za odvoz i deponiranje komunalnog otpada.

7. IZABELA KUČEK iz Stubičkih Toplica, Obrtnička 20a, koja je korisnik pomoći za uzdržavanje pri Centru za socijalnu skrb Donja Stubica, u iznosu od 153,01 kuna mjesečno, te se oslobađa plaćanja komunalne naknade za stambeni prostor i naknade za odvoz i deponiranje komunalnog otpada.

8. BRIGITA MIHOLIĆ iz Stubičkih Toplica, Strmec Stubički 30, koja je korisnik pomoći za uzdržavanje pri Centru za socijalnu skrb Donja Stubica, u iznosu od 45,00 kn mjesečno, te se oslobađa plaćanja komunalne naknade za stambeni prostor i naknade za odvoz i deponiranje komunalnog otpada.

9. VESNA STANIĆ iz Stubičkih Toplica, Naselje Banovščica 9a, koja je korisnik pomoći za uzdržavanje pri Centru za socijalnu skrb Donja Stubica, u iznosu od 68,87 kuna mjesečno, te se oslobađa plaćanja komunalne naknade za stambeni prostor i naknade za odvoz i deponiranje komunalnog otpada.

10. DRAGUTIN TIŠLJARIĆ iz Stubičkih Toplica, Antuna Mihanovića 8, koji je korisnik pomoći za uzdržavanje pri Centru za socijalnu skrb Donja Stubica, u iznosu od 68,67 kuna mjesečno, te se oslobađa plaćanja komunalne naknade za stambeni prostor i naknade za odvoz i deponiranje komunalnog otpada.

11. DARKO VRBAN iz Stubičkih Toplica, Pila 107, koji je korisnik pomoći za uzdržavanje pri Centru za socijalnu skrb Donja Stubica, u iznosu od 45,00 kuna mjesečno, te se oslobađa plaćanja komunalne naknade za stambeni prostor i naknade za odvoz i deponiranje komunalnog otpada.

12. DUBRAVKA VRBANC iz Stubičkih Toplica, 1. Strmečki odvojak 4, koja je korisnik pomoći za uzdržavanje pri Centru za socijalnu skrb Donja Stubica, u iznosu od 68,67 kuna mjesečno, te se oslobađa plaćanja komunalne naknade za stambeni prostor i naknade za odvoz i deponiranje komunalnog otpada.

13. MIRJANA SULJIĆiz Stubičkih Toplica, Viktora Šipeka 49, koja je korisnik pomoći za uzdržavanje pri Centru za socijalnu skrb Donja Stubica, u iznosu od 128,23 kuna mjesečno, te se oslobađa plaćanja komunalne naknade za stambeni prostor i naknade za odvoz i deponiranje komunalnog otpada.

14. GJURGJICA FLEGAR iz Stubičkih Toplica, Zagorskih brigada 39, koja nije korisnik pomoći za uzdržavanje pri Centru za socijalnu skrb Donja Stubica, u iznosu od 103,45 kuna mjesečno, te se oslobađa plaćanja komunalne naknade za stambeni prostor i naknade za odvoz i deponiranje komunalnog otpada.

15. IVAN KLENKAR iz Stubičkih Toplica, Strmec Stubički 67, koji nije korisnik pomoći za uzdržavanje pri Centru za socijalnu skrb Donja Stubica, u iznosu od 95,00 kuna mjesečno, te se oslobađa plaćanja komunalne naknade za stambeni prostor i naknade za odvoz i deponiranje komunalnog otpada.

16. ZVONKO PIHAČ iz Stubičkih Toplica, Strmec Stubički 176, sa boravištem u Pili 104, koji nije korisnik pomoći za uzdržavanje pri Centru za socijalnu skrb Donja Stubica, u iznosu od 45,00 kuna mjesečno, te se oslobađa plaćanja komunalne naknade za stambeni prostor i naknade za odvoz i deponiranje komunalnog otpada.

II.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja a objavit će se na oglasnoj ploči Općine Stubičke Toplice.

Ad.13.
Donošenje Odluke o davanju suglasnosti na Statut Osnovne škole Stubičke Toplice.

Jednoglasno se donosi

O D L U K A

Daje se suglasnost na Statut Osnovne škole Stubičke Toplice, koji je Školski odbor Osnovne škole Stubičke Toplice donio na svojoj 30. sjednici, održanoj dana 28. siječnja 2013.

Ad.14.
Financijsko izvješće Osnovne škole Stubičke Toplice za 2012. godinu.

Jednoglasno se donosi

O D L U K A

Usvaja se Financijsko izvješće za 2012. godinu Osnovne škole Stubičke Toplice.

Ad.15.
Izvješće o ostvarenim i utrošenim prihodima poslovanja Dječjeg vrtića “Zvirek” za razdoblje 30. rujna do 31. prosinca 2012.

Jednoglasno se donosi

                                                                                O D L U K A

Usvaja se Izvješće o ostvarenim i utrošenim prihodima poslovanja Dječjeg vrtića „Zvirek“ za razdoblje 30.09.2012. do 31.12.2012. godine.

Ad.16.
Godišnji obračun Proračuna Dječjeg vrtića „Zvirek“ za 2012. godinu.

Jednoglasno se donosi

O D L U K A

Usvaja se Godišnji obračun Dječjeg vrtića „Zvirek“ za 2012. godinu.

Ad.17.
Informacija o realizaciji Programa rada za 2012. godinu Turističke zajednice Općine Stubičke Toplice.

Kako nema primjedbi ni pitanja, informacija se jednoglasno usvaja.

Ad.18.
Pitanja i prijedlozi.

KLASA:021-05/13-01/6
URBROJ:2113/03-01-13-3
Stubičke Toplice, 28.03.2013.

Predsjednik Općinskog vijeća

Općine Stubičke Toplice

Stjepan Sokač

Kako do nas / Kontakt