ODLUKA o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Stubičke Toplice
KLASA:350-02/08-01/8
URBROJ:2113/03-01-09-68
Stubičke Toplice, 10.02.2009.
Na temelju članka 100. stavka 6. u vezi sa člankom 102. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine br. 76/07), uz suglasnost Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju Krapinsko-zagorske županije KLASA:350-02/09-01/01, URBROJ:2140/01-07-01-09-5 od 03. veljače 2009. godine i članka 25. Statuta Općine Stubičke Toplice (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 02/06), Općinsko vijeće Općine Stubičke Toplice na svojoj 38. sjednici održanoj dana 10. veljače 2009. godine donosi slijedeću
ODLUKU O DONOŠENJU
IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA
OPĆINE STUBIČKE TOPLICE
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Donosi se Odluka o Izmjeni i dopuni Prostornog plana uređenja Općine Stubičke Toplice (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br.7/96, 1/98, 4/01, 5/06, 10/08), koje je izradio „APZ-ZAGREB arhitektonski projektni zavod-inženjering“d.d., iz Zagreba, Grahorova 15.
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Članak 2.
Prostorni plan uređenja Općine Stubičke Toplice – izmjene i dopune 2008., u nastavku teksta Plan, sastoji se od tekstualnog dijela sa Odredbama za provođenje i odgovarajućih kartografskih prikaza. U tekstualnom dijelu Plana dano je obrazloženje za ove Izmjene i dopune (tekst Odluke), a u kartografskom dijelu plana izvršene su nužne ispravke koje su i bile razlogom izrade ovih Izmjena i dopuna.
Tekstualni dio:
1.UVOD I RAZLOZI ZA IZRADU IZMJENA I DOPUNA PPUO STUBIČKE TOPLICE
2.ODREDBE ZA PROVOĐENJE
Kartografski prikazi:
1.KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, mj. 1:25000
4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA, mj. 1:5000
- List 4.00građevinska područja – legenda
- List 4.03Ak.o. Donja stubica
- List 4.06.k.o. Strmec
Članak 3.
U članku 11. mijenja se stavak 6. na način da glasi:
„Najveća visina obiteljske kuće se utvrđuje sa Po+P+1 odnosno Po +VP+Pk što odgovara visini krovnoga vijenca od najviše 6,90 metara. U slučaju da se kuća gradi na strmom terenu tada se ova visina mjeri na strani zgrade koja je najviše izvan terena. Podrumska prostorija se može izvesti ispod cijele i samo dijela građevine.
Visine postojećih kuća mogu se povećati, ali uz uvjet da postojeći temelji to dozvoljavaju. Visina krovnoga vijenca tako obnovljene zgrade ne smije biti veća od 6,90 metara.
Najveća visina krovnoga vijenca može biti sljedeća: 3,90 metara kod prizemnih zgrada; 6,90 metara kod jednokatnih zgrada; 5,80 metara kod visokoprizemnih zgrada s potkrovljem; 5,15 metara kod prizemnih zgrada s potkrovljem.
Odstupanja od navedenih najvećih visina su moguća samo za ugostiteljsko – turističke objekte (Hotel*** i više) smještajnog kapaciteta više od 80 kreveta, katnosti Po+P+3+Pk, ali uz obaveznu suglasnost Ministarstva kulture.
U slučaju kada se zgrada gradi na strmom terenu, i kada je zbog konfiguracije terena potrebno i dio prizemlja ukopati u teren tada se visina zgrade dozvoljava najviše do P+1+Pk. U tom slučaju podrumska etaža smije biti otkrivena samo za širinu ulaza u nju, odnosno najviše do 4,00 metra, a prva slijedeća etaža iznad smatra se prizemljem. Visina građevine se mjeri na toj strani, odnosno na strani gdje je vidljivo kompletno pročelje prizemlja. U ovom slučaju sljeme krovišta svakako mora biti paralelno sa slojnicama terena“.
Članak 4.
U članku 11. mijenja se stavak 10. na način da glasi:
„Zgrade moraju biti izgrađene od čvrstog građevnoga materijala koji je vodootporan. Ako se radi o drvenoj konstrukciji tada ona mora biti zaštićena premazom koji će joj osigurati minimalne protupožarne uvjete. Arhitektonsko oblikovanje zgrada valja prilagoditi zagorskom krajoliku i tradicijskoj slici zagorskih naselja. Za obiteljske stambene zgrade preporučaju se sljedeći tlorisni oblici: pravokutni, u obliku slova L ili u obliku slova T. Ti oblici imaju ishodište u tradicijskom graditeljstvu Hrvatskoga zagorja. Kvadratičan tlocrtni oblik se ne preporuča, osim iznimno uz stručno obrazloženje. Veličina tlorisa stambene zgrade se ne ograničava. Međusobni odnos stranica zgrade je između 1,4:1,0 do 2,0:1,0.
Gospodarske zgrade mogu biti drvene, ali ako se grade na međi prema susjednoj građevnoj parceli, tada zid na međi mora biti zaštićen vatrootpornim premazom“.
Članak 5.
U članku 17. mijenja se stavak 5. na način da glasi:
„Najveća izgrađenost građevne parcele može biti 40% površine parcele. Najmanja parkovno-oblikovana površina mora biti 30% površine građevne parcele. Najmanje polovica parkovno oblikovane površine parcele mora biti zasađena visokim drvećem. Uz svaku ogradu prema susjednoj parceli, osim ako parcela nije jako uska, treba posaditi drvored. On će poslužiti vizualnoj zaštiti, imat će ekološko značenje i pridonijet će boljem urbanističko-arhitektonskom izgledu radnog područja jer će krošnje drveća "razbiti" velike arhitektonske mase zgrada.
Krovište je obvezno koso, minimalnog nagiba 8º. Pokrov te nagib i broj krovnih ploha ovisit će o namjeni i svrsi same građevine. Pokrov ne smije biti svjetle i reflektirajuće boje. Potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri koristiti tradicijski pokrov i tradicijski nagib krova. Vanjsko oblikovanje zgrade obvezno je arhitektonski prilagoditi zagorskom krajoliku skrbeći da se ne naruši slika naselja.
Najmanja udaljenost građevine od međa sa susjednim građevnim ili ostalim parcelama mora iznositi najmanje polovicu zabatne visine građevine, ali ne manje od 5,50 metara kako bi se omogućila kolna pristupačnost vozilima za slučaj nužde (primjerice vatrogascima) do svih vanjskih zidova građevina.
Iznimno se kod postojećih građevnih parcela, s već izgrađenim građevinama, dozvoljava udaljenost od rubnih susjednih parcela od 3,00 metra.
Članak 6.
U članku 21. mijenja se stavak 6. na način da glasi:
„Najveća visina za zgrade društvenih djelatnosti može biti:
* Podrum (Po) + razizemlje ili prizemlje (P) + jedan kat (+1) i potkrovlje (Pk) pri čemu potkrovlje može imati nadozid do 1,25 metara visine iznad stropne konstrukcije i može biti uređeno za namjenu koju ima cijela zgrada, dakle Po+P+1+Pk; i
* Podrum (Po) + razizemlje (ulaz u zgradu je na razini terena) + dva kata (+2) i tavan bez nadozida, tj. Po+P+2.“
Članak 7.
U članku 34. mijenja se stavak 3. na način da glasi:
„Tlorisni oblik kuće za stanovanje preporuča se kao pravokutni ili u obliku slova L ili slova T jer ima ishodište u tradicijskom graditeljstvu Hrvatskoga zagorja. Veličine tlorisa stambenih zgrada preporuča se na najviše 12 x 8 metara kod visina: P, P+1 i VP+Pk, odnosno na najviše 16 x 10 metara kod visina: P i VP+Pk. Međusobni odnos stranica zgrade je između 1,4 : 1,0 do 2,0 : 1,0.
Zgrade oblikovati u skladu s tradicijskim oblicima i materijalima. Osobito se to odnosi na obvezatnu uporabu kosog krova tradicijskoga nagiba uz pokrov crijepom te na uporabu udomaćenih materijala kao što su: kamen, opeka, žbuka i drvo.
Ne dozvoljavaju se mediteranske arhitektonske pojedinosti kao što su lučni otvori. Balkoni i terase su mogući na dvorišnoj strani ako nisu vidljivi s ulice. Na uličnom pročelju su moguće terase i iznimno balkoni, ako je zgrada udaljena od regulacijske linije najmanje 20 m.
Članak 8.
Svi ostali dijelovi teksta Odredbi za provođenje, kao i osnovnog teksta ostaju nepromijenjeni.
Članak 9.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dan aobjave u Službenom glasniku Krapinsko-zagorske županije.
Predsjednik Općinskog vijeća
Općine Stubičke Toplice
Stjepan Sokač