Projekt Razvoja Infrastrukture Širokopojasnog Pristupa Na Području Općine Stubičke Toplice

Općina Stubičke Toplice uključit će se u projekt razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa, koji zajednički provode Grad Donja Stubica, Grad Oroslavje, Općina Marija Bistrica i Općina Gornja Stubica.

Sporazum o suradnji na projektu razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa potpisan je u studenom 2017. godine.

U sklopu projekta izradit će se Studija izvedivosti projekta te Plan razvoja širokopojasne infrastrukture na području jedinica lokalne samouprave.

U Proračunu Općine Stubičke Toplice osigurat će se sredstva za provedbu projekta u iznosu od 31.044,00 kuna, od čega će 15.522,00 kuna sufinancirati Krapinsko-zagorska županija, a 15.522,00 kuna će se isplatiti iz Proračuna Općine Stubičke Toplice.

Širokopojasna infrastruktura je elektronička komunikacijska mreža koja podržava pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga s najmanjom brzinom od 2 Mbit/s.

Financiranje razvoja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije – pristupne mreže se odnose na dio mreže koji se proteže između krajnjih korisnika (kućanstava, tvrtki i javne ustanove) i prvog koncentracijskog čvora mreže (posljednja milja). Pristupne mreže sljedeće generacije obuhvaćaju sva infrastrukturna  i tehnološka rješenja kojima se može pružati brzi/ultrabrzi pristup (više od 30 MBit/s – 100 Mbit/s), a  u skladu definicijama Digitalne agende za Europu.

Digitalna agenda za Europu dijeli širokopojasne priključke u tri skupine:

    -  Osnovni (do 30 Mbit/s)

    -  Brze (od 30 do 100 Mbit/s)

    -  Ultrabrze (iznad 100 Mbit/s)

Ciljevi DAE do 2020. godine su 100% pokrivenost brzim širokopojasni pristupom (>30 Mbit/s), te da 50% kućanstava koristi ultrabrzi širokopojasni pristup (>100 Mbit/s).

Iako većina država Europe nije uzdigla pravo na pristup širokopojasnom (brzom) Internetu na razinu zakona, Europska Unija financijski podržava uvođenje širokopojasnog Interneta u teže dostupne krajeve gdje postojeći operateri telekomunikacijskih usluga ne pokazuju interes za izgradnju vlastite infrastrukture. Stoga pojedine jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj mogu dio troškova izgradnje infrastrukture za pristup širokopojasnom Internetu financirati bespovratnim sredstvima iz EU fondova.

Prema geografskoj raspodjeli širokopojasni pristup internetu iznad prosjeka Hrvatske ima tek šest županija i to očekivano je na prvom mjestu Grad Zagreb s 32,52 posto. Slijede ga Primorsko-goranska županija s 31,15 posto, Istarska sa 29,96 posto.

U prvih šest iznad prosjeka RH još su se smjestili Splitsko-dalmatinska županija, Zadarska županija i Dubrovačko-neretvanska županija. Inače prosjek Hrvatske je 24,69 posto kada je riječ o gustoći širokopojasnog pristupa odnosno priključaka u nepokretnoj telefonskoj mreži.


Kako do nas / Kontakt

Total query time: 0 sec and 0 ms